Kamate na kredite plaćamo dvostruko više od Austrije, Njemačke, Italije...

 

Zbog visokog javnog duga RH mora platiti svoj dug 3,1% više 
od drugih

Ministar financija Boris Lalovac pozvao je u petak banke na red jer ‘imamo povijesno nizak euribor, a nemamo niske rate’.

Temeljno je da građanin Hrvatske mora biti ravnopravan s onim u Austriji, Italiji, Njemačkoj, bez obzira na to kakav je rizik države. Oni prebacuju rizik države na teret građana, znači građani uredno vraćaju svoje rate i oni su najuredniji platiše. I zato bi trebali imati kamatne stope kao što imaju građani u drugim zemljama – kazao je ministar u intervjuu Mediaservisu pa zaključio da bi trebalo uzimati kredite u kunama, ali da bi kamata na taj kredit trebala biti najviše tri posto.

Cijena države

Bankarska industrija iznenađena je, čak i šokirana, izjavama ministra Lalovca koji dolazi iz njihovih krugova. Koliko god privlačno izgledali ministrov novi napad pokrenut baš nekoliko mjeseci prije izbora i kamate oko tri posto, što bi prepolovilo ukupan dug banci i znatno pojeftinilo ratu građanima, realna je situacija da je upravo ta država koju ministar predstavlja razlog skupih kredita. Euribor je, istina, na najnižoj razini u novijoj povijesti, ali premija rizika Hrvatske ima obrnut trend, točnije ona je izuzetno visoka. Zbog visokog javnog duga i neodgovornog trošenja novca u državi, Hrvatska mora platiti svoj dug oko 3,1 posto više nego ostale zemlje. Zato se Njemačka zadužuje uz kamatu od 0,07 posto, a Hrvatska za isti taj dug mora platiti 3,38 posto. U vremenima visokih stopa euribora, kada je, kako je ministar Lalovac spomenuo, ta stopa bila i oko pet posto, Hrvatska je u očima investitora izgledala znatno bolje, odnosno premija rizika uvećavala je kamatu za oko 0,6 posto. Znači ukupan je trošak iznosio oko 5,6 posto. Kad se te premije usporede s današnjim i ondašnjim kamatama na stambene kredite, može se uvidjeti da je država kriva za činjenicu da kamate nisu zabilježile veći pad. U pretkrizno vrijeme, kada je euribor bio na najvišim razinama, građani su plaćali kamatu vrlo sličnu današnjoj, oko 5,33 posto. Euribor je iznosio oko 4,6 posto i uvećan za nizak rizik zemlje rezultirao je kamatom sličnom trenutačnoj. Toliko, dakle, košta svakog građanina zaduživanje i odustajanje od reformi u javnom sektoru.

Oprečna mišljenja

– Kamata na kunu odražava efikasnost i države i gospodarstva i ne može biti prilagođena uvjetima drugih zemalja – istaknuo je Ljubo Jurčić kada smo ga upitali misli li da hrvatski građani mogu imati jednaku kamatu kao građani Austrije ili Italije.

Profesor ekonomije Ivan Lovrinović imao potpuno drugačiji stav.

– Ministar kritizira banke iz predizbornih razloga. Kamate u Hrvatskoj su previsoke i izmanipulirane – kaže Lovrinović ističući da su banke prešutjele mogućnost snižavanja kamata uz pomoć Ministarstva financija i HNB-a koji su šutjeli. U ovoj raspravi o kamatama jasno je jedino da će rastom euribora, što se očekuje oko 2018., rasti i kamate, a time i rate dužnicima s kreditom vezanim za euro, a za skuplji kredit moći će zahvaliti nekom novom ministru.

>> Zoran Milanović: Rate kredita u eurima neće rasti, garantiram!

Belgija: Kamata na stambeni kredit - 3,25%

U Belgiji banke nude stambene kredite s otprilike 3 posto kamata, a građanima nude opciju u kojoj jamče da će kamata ostati nepromijenjena za čitavog trajanja otplate kredita ili opcije u kojima se kamata može mijenjati svakih godinu dana ili svakih pet godina.Stambeni krediti sa zajamčeno nepromjenjivom kamatom imaju kamatu 3,25 posto ako je riječ o kreditu na 10 godina, 3,3 posto na 15 godina, sve do 3,80 posto na 25 godina.Stambeni krediti s drugom opcijom, odnosno s mogućnošću prilagodbe kamatne stope, počinju od 3 posto na 10 godina, ali ne prelaze 3,90 posto ni kad je riječ o dugoročnijim kreditima od 25 godina.Navedeni primjeri su za stambene kredite koji pokrivaju 90 do 100 posto vrijednosti nekretnine, odnosno upisane hipoteke. Stambeni krediti u vrijednosti manjoj od 80 posto hipoteke mogu imati još niže kamatne stope, ispod 3 posto.Također, kamatna stopa je niža ako klijent u istoj banci uzme životno osiguranje, kao i osiguranje nekretnine.

Italija: Kamata na stambeni kredit - 2,50%

Kamate na stambene kredite pale su na povijesni minimum pa je, prema podacima udruge talijanskih banaka u 2014., za trećinu porastao zahtjev za stambenim kreditima. Lani ih je odobreno u iznosu od 25,28 milijardi eura. Talijani su uglavnom izabrali promjenjive kamate jer je euribor, indeks za izračun iznosa kamatne stope, na nuli, a smatra se da bi mogao pasti i ispod nule. Kada se kamatnoj stopi koju predlaže banka pridoda postotak spred, na koncu kamatna stopa za stambeni kredit može iznositi 2,5% za kredit s varijabilnom kamatnom stopom, a 3% za kredit s fiksnom stopom i rokom otplate na 20 godine, a 3,5% s rokom otplate na 30 godine. Prema tim podacima, za stambeni krediti od 140.000 eura s rokom otplate od 20 godina varijabilna kamata na tri mjeseca (izračunava se svaka tri mjeseca) iznosila je 1,95%, što je 25% posto ili 0,65 postotna boda manje u odnosu na prethodno tromjesečje.Banke odobravaju uglavnom kredite do 80% vrijednosti stana, a ima onih koje odobravaju i 100%.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 21.4.2015.
Pogleda: 6322
Tagovi: financijske institucije