Kamate na kredite padaju ispod 10%

 

Kamate lagano padaju zbog dobre likvidnosti banaka. Najskuplji je novac za banku onaj koji joj stoji na računu, kaže viceguverner HNB-a D. Holjevac.

Nekoliko banaka najavilo je akcijsko smanjenje kamata na potrošačke kredite i njihovo spuštanje prema 10 i čak i ispod 10% godišnje. Prvi je to jači marketinški iskorak banaka prema kreditiranju stanovništva od izbijanja krize, ali iz bankarskih krugova ne očekuju bitniji preokret sve dok se ne vide rezultati turističke sezone.

Dotaknuto dno
Posljednjih godinu dana stanovništvo je smanjilo svoju zaduženost za 4 milijarde kuna, a opće je mišljenje da su krediti i dalje preskupi. HNB u izvješću navodi da su na početku 2010. kamate na nove potrošačke kredite bile blizu 13 posto, pa i ne čudi što je potražnja za takvim kreditima manja nego prije. K tome, nominalna kamatna stopa, koja je naprimjer u Zabi za potrošački kredit 8,99 posto, nije jedini trošak klijenta jer na taj iznos ide i naknada za obradu kredita 2-3 posto.

– Lagani pad kamata rezultat je dobre likvidnosti banaka. Najskuplji je novac za banku onaj koji stoji na njezinu računu. Dosegnuli smo dno, ali je pitanje kojom ćemo brzinom krenuti prema naprijed – ističe Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, koja, inače, nije sklona kreditiranju potrošnje. Banke su tijekom krize jedino održale lagani rast kamata kod stambenih kredita, koji su uglavnom 7-8 %, a tek se u akcijama kamate privremeno spuštaju prema 5 posto. Bankari su oprezni u komentaru trenda pojeftinjenja novca, a rezultati za prvo tromjesečje 2010. pokazuju da im je poslovanje i dalje opterećeno rastom rizičnih kredita i rezervacijama za pokrivanje gubitaka. Bankarski je sustav, inače, lani imao rast kredita od 3,3 posto, s tim što su krediti tvrtkama rasli oko 2 posto, a stanovništvu pali 3 posto.Među vodećim bankama, znatno ispred grupacije, rasla je, naprimjer, Erste banka koja je povećala kreditni portfelj 9,2 posto, krediti stanovništvu rasli su im oko 3, stambeni gotovo 9, a krediti tvrtkama 9,5 %. Uprava tvrdi da i u ovoj godini bilježe blagi rast kreditiranja stanovništva, posebno u segmentu stambenih kredita. Zagrebačka banka ističe da su u prvom kvartalu 2010. povećali neto kredite 1,5 milijardi kuna u odnosu na kraj 2009. Ova je godina Zabi donijela bržu dinamiku odobravanja novih kredita, posebno od veljače.

Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da se potražnja poduzeća za kreditima neće brzo oporaviti i pokrenuti veće zapošljavanje, što je uvjet za oporavak kreditiranja stanovništva.

Nada u turističkoj sezoni

Pozitivan utjecaj trebao bi doći od turističke sezone, koja bi mogla označiti početak oporavka gospodarstva. I Zdeslav Šantić iz Splitske banke očekuje nastavak rasta udjela „problematičnih kredita“, što će stvarati pritiske na pad profitabilnosti banaka.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 6.5.2010.
Pogleda: 641
Tagovi: krediti, štednja, financijske institucije