Kako izaći iz minusa po tekućem računu?

 

O tomu koliko su Hrvati zaduženi možda najbolje govori podatak da su čak dvije trećine korisnika hrvatskih banaka povremeno ili neprekidno u prekoračenju na tekućem računu (minusu), koji pak u prosjeku iznosi od 3000 do čak 11.000 kuna. Ta činjenica i nije osobito začuđujuća kada se u obzir uzme da sva istraživanja pokazuju kako prosječna hrvatska primanja ni približno ne pokrivaju sve troškove prosječnog kućanstva.


Ilustracija

I premda je neke vrste zaduženosti, poput stambenog kredita onima koji nisu bili sretni nasljednici nekretnine, gotovo nemoguće izbjeći, posebice uzme li se u obzir hrvatski mentalitet koji preferira vlasništvo nad doživotnim iznajmljivanjem, kao i prenapuhane cijene „rentanja“ stanova u većim gradovima, postoje i zaduženja kojih se svakako treba kloniti.

Riječ je o spomenutom zloglasnom minusu na tekućim računima. Zašto? Ulaženje u crveno, prema podacima Hrvatske narodne banke, najskuplji je oblik zaduživanja. Kamate koje banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom su samo sitnih 0,2 do 0,5 posto niže od zakonski dopuštene maksimalne granice od velikih 12 posto.

Do prije godinu dana kamate na minuse iznosile su i mnogo više, no određivanjem najviše ugovorne kamatne stope na kredite zakonodavac je banke prisilio na ovu granicu.
Osim činjenice da ćete banci u konačnici platiti mnogo više nego što se uzeli i potrošili, vjerojatno najvažniji razlog za izbjegavanje te vrste duga jest velika mogućnost da vam vrlo brzo život u minusu postane trajno stanje.

Riječ je naime o proizvodu koji ima komponentu revolvinga ili obnavljanja pa su minusi sve rjeđe kratkoročni, a sve više dugoročni. Premda ga je poželjno imati zbog nepredviđenih troškova i izvanrednih situacija koje zahtijevaju brzo plaćanje iznosom koji vam bez minusa ne bi bio dostupan, nikako ne zaboravite da bi on tu trebao biti samo za svaki slučaj, tj. kao privremena mjera i doslovno kratkoročno zaduženje.

Kako bez minusa?
Stara poslovica kaže: Najbolja rješenja uvijek su ona najjednostavnija. No reduciranje troškova i štedljivo planiranje potrošnje mnogo je lakše u teoriji nego u svakodnevnom životu. Ipak, neprijeporna je činjenica da bez toga izlaženje iz duga jednostavno neće biti moguće. Prema tomu, razmislite o tomu čega se sve možete odreći. Možda biste mogli smanjiti pušenje ili izlaske te vožnju automobilom povremeno zamijeniti gradskim prijevozom i biciklom. Opcije su nebrojene.

Jedna od najstarijih i najprokušanijih metoda koja se pokazala jako učinkovitom jest jednostavno vođenje evidencije prošle i buduće potrošnje. Na početku mjeseca zapišite svotu kojom ćete taj mjesec raspolagati te sve troškove koji vas očekuju, poput rata kredita, stanarine, režija, troškova za hranu, prijevoza, higijene, zabave... Potom na dnevnoj bazi zapisujte koliko ste i na što potrošili (uključujući i najsitnije detalje). Nakon mjesec dana proučite popis. Sigurno će vas dovesti do vrlo zanimljivih i korisnih zaključaka. Osim Excel tablica, danas se mogu koristiti i mnogi softverski programi koji će vam pomoći izračunati optimalnu mjesečnu potrošnju.

Treći korak svakako bi bio smanjenje korištenja kartica. Plaćanje gotovinom pruža mnogo bolji pregled stvarne potrošnje, a u krajnjoj liniji onemogućuje trošenje novca kojega zapravo u tom trenutku nemate. Nastojte da vam na kraju svakog mjeseca stanje na računu bude povoljnije nego mjesec prije, tj. postupno smanjujte minus dok potpuno ne okopni.

Za one koji se teško discipliniraju najbolje je zatražiti ukidanje minusa ili barem njegovo ograničavanje, premda će banke, kojima je u interesu da zadržite svoj minus te ga što češće koristite, ponekad otezati i komplicirati s provođenjem takvih zahtjeva. Mnogima će se isplativom učiniti ideja zatvoriti minus drugim kreditom. No pritom treba imati na umu ukupan trošak novog kredita, pa je ta metoda prikladnija kada trebate zatvoriti veća dugovanja, ili njih nekoliko.

Ako baš ništa ne pomogne, ne ustručavajte se zatražiti pomoć savjetnika za financije ili kreditnog posrednika (javite se na kontakt telefone portala Moj-bankar.hr!).

Izvor: Business.hr/Alenka Nimac
Foto: HUB

Objavljeno: 11.4.2012.
Pogleda: 15397
Tagovi: financijske institucije