Kako će svijet izaći iz minusa: Prijeti li crni scenarij i zaduženima u eurima?

 

Nakon pada američkog kreditnog rejtinga i dužničke krize u eurozoni nastavljen je prošlotjedni snažan pad burzovnih indeksa.  Ipak, srećom najgora se predviđanja o potpunom kaosu nisu obistinila. Ulagače su u posljednji tren smirili dogovori ministara financija G7 i vodstva Europske središnje banke. 'Kriza SAD-a će samo doprinijeti tome da švicarski franak naraste i da investitori traže sigurnost u franku i eventualno zlatu', kaže direktor portala Moj Bankar.hr Vjeko Peretić.

SAD se tek počeo oporavljati od recesije i gospodarski rast je slab. Nezaposlenost je još uvijek visoka, a pad kreditnog rejtinga povećat će kamatne stope na kredite državi, ali i tvrtkama. Sve to odrazit će se na kupovnu moć Amerikanaca, a kako je SAD najveći svjetski uvoznik posljedice će osjetiti proizvođači i u drugim zemljama.

Na burzama je zato odmah počela rasprodaja dionica.  Poput dalekoistočnih, pali su američki i europski burzovni indeksi. Tržišta na starom kontinentu dodatno zabrinjava nestabilnost eurozone i mogućnost širenja dužničke krize na Španjolsku i Italiju. Minusi na burzama ipak su manji nego što se strahovalo.  Ulagače smirio G7  'Ovo definitvno nije crni ponedjeljak.

Čini se da tržište prihvaća da političari čine sve što mogu da im pomognu', smatra broker na frankfurtskoj burzi Robert Halver. Ulagače su bar djelomično umirila obećanja ministara financija G7 da će poduzeti koordiniranu akciju kako bi se osigurala likvidnost, stabilnost tržišta i gospodarski rast. Pokušavajući stabilizirati euro i spriječiti daljnje širenje dužničke krize, Europska središnja banka najavila je kupnju španjolskih i talijanskih državnih obveznica. 

Američka administracija u međuvremenu ne prestaje s napadima na Standard & Poor's zbog smanjenja kreditnog rejtinga, a ministar financija odbacio je i nagađanja o mogućoj ostavci.  'Standard and Poor's je pokazao stvarno groznu ocjenu i postupili su veoma loše. Pokazali su zapanjujući nedostatak poznavanja temelja američke fiskalne matematike i izvukli potpuno pogrešan zaključak', uvjeren je ministar financija SAD-a Timothy Geithner.

Dolar i euro ipak nastavljaju slabiti, a rastu švicarski franak i japanski jen. Zbog straha od nove gospodarske krize pada i cijena nafte - sigurno utočište većina ulagača traži u zlatu. Njegova je cijena dosegnula novi rekord - 1.706 dolara za uncu ili gotovo 55 tisuća dolara za kilogram. 

Rast švicarca 
Moguće je da će švicarska vlada ponovno intervenirati i pokušati oslabiti svoju valutu kako bi zaštitila izvoz. U međuvremenu sve više Hrvata sve teže vraća svoje kredite vezane uz franke. Kako bi im pomogla Vlada je zaprijetila bankama, ali konkretnih mjera još nema i umjesto želje za pomoći građanima, kreditni savjetnici uvjereni su da potraga za dijalogom, prerasta u politički rat.

Ne održi li se financijska stabilnost, isti bi scenarij, smatraju ekonomski analitičari, uskoro mogao stići i građane koji imaju kredite u euru.  Dio struke, koja ima neke prijedloge nisu uključili u završnicu pregovora. Mišljenja da će se nova gospodarska kriza odraziti na Hrvatsku su podijeljena. 

Odraz na Hrvatsku 
'Kriza SAD-a će samo doprinijeti tome da švicarski franak naraste i da investitori traže sigurnost u franku i eventualno zlatu', kaže kreditni savjetnik i direktor portala Moj Bankar.hr Vjeko Peretić.  A 'švicarac' je već sada na dobrom putu do magične 'sedmice'. Zagrebačka burza zatvorena je danas s gotovo 76 milijuna prometa, što je ujedno i najveća ovogodišnja rasprodaja dionica. Unatoč pozitivnim kretanjima na europskim burzama i sastanku članica G7, indeks Crobex 20 pao je za više od 4 posto. Jedan od razloga je pad kreditnog rejtinga SAD-a i aktualna europska dužnička kriza. Među najvećim gubitnicima su Sunčani Hvar, Magma i Varteks, dok najveći promet bilježe Hrvatski telekom, Luka Ploče i Dalekovod.

Izvor: dnevnik.hr
Foto: stock.xcng

Objavljeno: 9.8.2011.
Pogleda: 1848
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije