IZVJEŠTAJ HNB-a: 'Udio loših kredita blago je smanjen, ali i dalje je na 17 posto'

 

Građani imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 21,5 milijardi kuna, od čega su čak 20,2 milijarde kuna stambeni krediti, a od njih je 13,04 posto ili 2,6 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita

Udio tzv. loših kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosio je 16,95 posto, od ukupno 279,9 milijardi kuna kredita 47,4 milijarde kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka (HNB). U odnosu na prethodno tromjesječje udio loših u ukupnom kreditima blago je smanjen, za 0,29 postotnih bodova, budući je krajem rujna prošle godine iznosio 17,24 postoNo, na godišnjoj je razini, u odnosu na kraj 2013., porastao je 1,25 postotnih bodova, s 15,70 posto krajem 2013. na 16,95 posto koncem prošle godine.

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 12 posto, a i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditimatrgovačkim društvima 30,51 posto.

 

Krajem 2014. kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 31,9 milijardi kuna od ukupno 104,8 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.

Ukupni krediti stanovništvu krajem prosinca lani iznosili su 122,3 milijarde kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 14,7 milijardi kuna.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem prošle godine ti su krediti iznosili 56,1 milijardu kuna, a upitna je naplata 8,76 posto od tog iznosa ili 4,9 milijardi kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 39 milijardi kuna, a krajem prosinca kod tih je kredita udio loših iznosio 9,66 posto, što je iznos od gotovo 3,8 milijardi kuna.

Najveći stupanj rizičnosti pak pokazuje se kod ostalih kredita stanovništvu, kod kojih od ukupno 10,9 milijardi kuna čak 34,52 posto ili 3,7 milijardi kuna spada u loše kredite.

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se i kod prekoračenja po transakcijskim računima, od 12,90 posto te posebice kod hipotekarnih kredita, od 32,66 posto.

Udio loših autokredita kod građana je 6,44 posto, a 4,12 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pak pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita 18,89 posto, odnosno od ukupno 74,9 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 14,1 milijarde kuna.

Najviše je pak kredita vezanih uz euro, ukupno 179,1 milijarda kuna, od čega je upitna naplata 28,1 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 15,72 posto.

Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem prošle godine iznosio je 18,35 posto - od ukupno 23,3 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,3 milijarde kuna.

Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, od čak 58,81 posto. Trgovačka društva imala su krajem 2014. godine 1,5 milijardi kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 894,4 milijuna kuna.

Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 21,5 milijardi kuna, od čega su čak 20,2 milijarde kuna stambeni krediti, a od njih je 13,04 posto ili 2,6 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Po valutnoj strukturi najmanji je udio loših kredita kod stambenih kredita stanovništvu vezanih uz euro, od 5,57 posto.  

Izvor: Jutarnji.hr

Objavljeno: 5.3.2015.
Pogleda: 5184
Tagovi: financijske institucije