Hrvoje Stojić: Kuna će iduće godine blago oslabiti

 

Otplata inozemnih zaduženja iduće će godine utjecati na slabljenje kune prema euru, no pritisci ne bi trebali biti značajni jer ne bi trebalo biti problema s refinanciranjem tih dugova.

Tako analitičari Raiffeisenbank navode da do kraja ove godine ostali domaći sektori trebaju refinancirati dvije milijarde eura inozemnih obveza s čim ne bi trebali imati teškoća.

Ukazuju da u prvom kvartalu iduće godine državi na naplatu dospijeva pola milijarde eura inozemnih obveznica i približno isti iznos po kunskim obveznicama, te prognoziraju jačanje deprecijacijskih pritisaka prema kraju ove i početkom iduće godine. Na trajnost tih pritiska na slabljenje domaće valute, utjecat će način refinanciranja obveza države.

Analitičari RBA navode da će devizne pričuve središnje banke za obranu tečaja biti dovoljne za sprečavanje oscilacija poput onih s početka 2009. Prema njihovim procjenama, tečajna kretanja bi trebala do kraja ove godine biti u rasponu od 7,25 do 7,45 kuna za euro, u prvom kvartalu 2010. trebala bi dosegnuti maksimalnih 7,60 kuna, a potom bi se tečaj vratio na razinu ispod 7,40 kuna za euro tijekom ljeta.

U rasponu od 7,40 do 7,45 kuna za euro kretat će se tečaj do kraja ove godine, a domaća valuta će biti stabilna i u 2010. te će se kretati u ovim okvirima. Kuna će biti malo slabija, ništa dramatično - smatra Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria-Bank, koji ističe da monetarna politika može dobro kontrolirati tečaj i da bi dogodine mogla biti čak i - malo mekša.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, očekuje do kraja ove godine tečaj na razinama blizu 7,45 kuna za euro, zbog uobičajenih sezonskih kretanja i dospjeća inozemnog duga korporativnom sektoru. Veli da je moguće da do kraja godine zabilježimo kratkotrajno jačanje kune zbog najavljenog inozemnog zaduženja HAC-a i Ine.

Prosječan tečaj za ovu godine procjenjuje na 7,36 kuna prema euru, a dogodine bi se trebalo nalaziti na višim razinama, od 7,40 do 7,45 kuna za euro.

Više razine tečaja u 2010. godini prvenstveno će biti posljedica potrebe otplate visokog inozemnog zaduženja svih domaćih sektora te pogoršanja kretanja na tekućem računu platne bilance, odnosno viših cijena energenata i sirovina te sporijeg oporavaka domaćeg izvoza.

Budući da se ne očekuje značajniji oporavak priljeva inozemnih izravnih investicija, na intenzitet deprecijacijskih pritiska najznačajniju ulogu imati će sposobnost države i tvrtki u državnom vlasništvu da se zadužuju u inozemstvu – kaže Šantić

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljeno: 1.12.2009.
Pogleda: 1286
Tagovi: makroekonomija