Hrvatska će do 2025. usvojiti euro. Smatra to 79 posto Hrvata

 

Istraživanje je pokazalo i da 51 posto vjeruje da će EU omogućiti pozitivne učinke globalizacije i 49% da je proračun EU primjeren. No čak 49% se ne slaže da je euro ublažio negativne učinke krize.

Hrvatska će do 2025. godine usvojiti euro. Smatra to 79 posto Hrvata, pokazalo je israživanje Eurobarometra "Godinu dana prije europskih izbora 2014.ˮ, koji obrađuje stanje u gospodarstvu i društvu i sadašnjim proračunskim i bankarskim reformama. Istraživanje je pokazalo i da 51 posto vjeruje da će EU omogućiti pozitivne učinke globalizacije i 49% da je proračun EU primjeren. No čak 49% se ne slaže da je euro ublažio negativne učinke krize.

Europljani još uvijek u velikoj većini smatraju da je rješavanje krize koordinacijom među državama članicama bolje nego poduzimanje pojedinačnih mjera, iako su u porastu odgovori koji podržavaju pojedinačne mjere.

Svaki peti Europljanin smatra da je Europska unija najbolje mjesto za učinkovito suočavanje s posljedicama gospodarske i financijske krize. Skoro isti broj ispitanika smatra da je nacionalna vlada najbolje mjesto za to.

Tri od četiri Europljana smatraju da su radna mjesta i borba protiv nezaposlenosti apsolutni prioritet.

Dva od pet Europljana smatraju da je proračun Europske unije od oko 1% od domaćeg bruto proizvoda (DBP) svih država članica (dakle otprilike 145 milijardi eura) „u reduˮ, svaki peti smatra da je „prenizakˮ a svaki deseti da je „previsokˮ. A u pogledu određivanja prioriteta u proračunu Europske unije, Europljani na prvo mjesto stavljaju zapošljavanje i socijalna pitanja, a zatim gospodarski rast i obrazovanje te stručno usavršavanje.

Usred rasprave o bankarskoj uniji, većina ispitanika daje prednost mjerama postavljenim na europskoj razini ispred nacionalne razine.

Na obzoru 2025., skoro polovica Europljana smatra da je Europska unija najbolje mjesto na kojem će moći uživati u pozitivnim učincima globalizacije. A u pogledu mjesta gdje će biti najbolje zaštićeni od negativnih posljedica globalizacije, podijeljeni su na dva potpuno jednaka dijela između Europske unije i nacionalne vlade.

Ispitanici smatraju da bi sljedeće tri inicijative imale najbolji učinak na europsko gospodarstvo: poboljšanje stručnog usavršavanja i obrazovanja, smanjenje javnog deficita i javnog duga te jednostavniji postupak osnivanja poduzeća.

Gotovo tri od četiri Europljana smatraju da će 2025. Kina biti najveća svjetska gospodarska sila, daleko ispred Sjedinjenih država i Europske unije.

Ovi rezultati su dobiveni na osnovi osobnog ispitivanja 27 624 građana u 28 država EU-a. (Razdoblje ispitivanja - 7. do 23. lipnja 2013).

Izvor: Večernji.hr

Objavljeno: 21.10.2013.
Pogleda: 5568
Tagovi: devizno tržište, financijske institucije