Hrvati su prepušteni lihvarskim kamatama

 

Oko 3.000 građana svaki mjesec kuca na vrata banaka kako bi reprogramirali stare dugove i osigurali minimalne prihode za život. Pritisnute rastom nenaplaćenih kredita, sve su banke ponudile mogućnost reprograma kredita, no pod uvjetima koji su daleko od povoljnih.

Iako je Vlada najavila da će donijeti zakon o osobnom bankrotu kako bi barem donekle zaštitila dužnike, banke nisu sklone tom rješenju, nego su same ponudile zatvaranje starih kreditnih obveza novima. Bankari su se proteklih dana smilovali i prema dužnicima u švicarskim francima, te im omogućuju povoljne konverzije i nešto niže kamate, no opće je uvjerenje da je sve to skupa premalo u odnosu na stanje u okruženju.

Naprimjer, Slovenija jamči za stambene kredite mladih, Srbija je uvela sufinanciranje kamata, dok Mađari žele prisiliti banke da devizne kredite pretvore u nacionalnu valutu. Jedino je Hrvatska sve prepustila tržištu!

HNB procjenjuje da građani ne uspijevaju vratiti oko sedam posto kredita – oko osam milijardi kuna – a jedino što im se nudi su reprogrami pod gotovo lihvarskim uvjetima, piše Večernji list.

Na 200.000 kn kredita platit će 125.000 kn kamata!

Tako je klijentica jedne banke dogovorila reprogram čak 280.000 kn raznih kredita (minusa, kartičnih i nenamjenskih kredita), na što joj je banka zaračunala oko 10% nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te oko osam posto osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a ona sama, kad je išla u banku, imala je samo jedan cilj: njezina plaća i troškovi života mogu podnijeti 2.000 kuna mjesečne rate, a koliko će je to na kraju stajati manje je bitno.

Još jedna slična priča drugog klijenta: efektivna kamatna stopa za 200.000 kn novog kredita kojim pokriveni stari dugovi popela se na 13,87% – tek korak od zakonom dopuštenih 14 posto! Svojedobno su se takvi krediti davali samo po sumnjivim zadrugama i nudili u obavijestima na uličnim stupovima. Prema uvjetima pod kojima je kredit dan, klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na 10 godina, platiti čak 125.000 kamata. Mjesečna je rata oko 2.700 kuna, a uz kamatu nominalno 10,5% i naknadu banci od dva posto, visoka je stavka i trošak osiguranja kredita za slučaj bolesti ili otkaza.

Ljude treba educirati o kreditnom poslovanju

Da bi se dodatno osigurale od rizika, sve velike banke uvele su u ponudu i osiguranje kredita za koje osiguravatelji uzimaju sedam do osam posto vrijednosti kredita, ovisno o iznosu i procjeni rizika. Na 200 tisuća kuna kredita sugovornik Večernjaka platio je 19.820 kuna naknade banci i osiguravatelju. Ta je polica poslužila kao zamjena za jamce, sudužnike, hipoteke.

Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek komentirala je da bi građane trebalo podučavati kako temeljnim principima kreditnog poslovanja, tako i upravljanju osobnim financijama.

"Dio ljudi očito ne shvaća kakve posljedice može imati kredit s valutnom i klauzulom o promjenjivoj kamatnoj stopi", kazala je Vizek.

izvor: danas.net.hr

Objavljeno: 11.10.2010.
Pogleda: 1514
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja