Hoće li stan pod kreditom biti oporezovan

 

Država je do prije dvije godine poticala građane da kupuju stanove za rješavanje stambenog problema, proklamiralo se to kao investiranje u hrvatsku budućnost, smatralo se da će se više graditi, a usput je i bankama išlo još bolje. Tzv. prvi stan kupljen na kredit bio je doslovno porezna olakšica, ako se uz poreznu prijavu priložio dokaz o kreditu, mogao se ostvariti pristojan povrat poreza. U prvim najavama novog poreza na nekretnine stjecao se dojam da porezom neće biti udareno na te prve stambene jedinice, no prema zadnjim neslužbenim objavama iz Linićevog ministarstva, izgleda da i građani koji posjeduju jedan jedini stan opterećen bankovnom hipotekom također mogu očekivati novi porezni teret. Pitali smo u udruzi Franak što misle o tome

 

Obećanje Kukuriku koalicije, dano u Planu 21, da, kad osvoji vlast, neće oporezivati nekretnine u kojima živimo, zamrlo je baš oko Dana mrtvih. Krajem prošlog tjedna Liniću blizak Novi list objavio je model oporezivanja nekretnina prema kojemu ćemo za stanove u kojima živimo plaćati porez od 'samo' 0,2 posto vrijednosti nekretnine. Ono što se činilo kao nemoguć scenarij, sada je predstavljeno kao dobar popust jer će za stanove koji se ne koriste vlasnici plaćati porez od dva posto.

Na temelju neslužbenih informacija koje su iscurile iz Ministarstva financija, novinari su izračunali koliko će nas stajati novi porez: živite li u zagrebačkom stanu od 80 metara četvornih vrijednom oko milijun kuna, mogli biste plaćati 2.000 kuna godišnje, iznajmljujete li taj stan - 5.000, a u slučaju da ne koristite nekretninu - čak 20.000 kuna.

Za komentar smo zamolili udrugu Franak, koja zastupa interese stotinjak tisuća ljudi zaduženih u švicarskoj valuti i koja sve glasnije upozorava ministra financija da ne brine dovoljno o svim prezaduženim građanima, bez obzira na valutu. Komentirajući ono što je dosad objavljeno o novom porezu, poručuju da bi Slavko Linić trebao voditi računa da u oporezivanju nekretnina postoji neoporezivi dio, te se zalažu za progresivne stope.

'Treba odrediti minimalan broj kvadrata koji pripada svakom članu obitelji, a koji je neoporeziv. Kod određivanja tog minimuma treba imati u vidu da su po tradiciji, a i zbog povijesnih okolnosti, hrvatski građani češće ulagali u nekretnine, a rjeđe štedjeli. Iz toga proizlazi da postoji prilično veliki portfelj nekretnina u privatnom vlasništvu i da je vjerojatno standard hrvatskih građana u tom pogledu viši od standarda građana europskih zemalja. Dakle, neoporezivi minimum također bi trebao biti veći nego u zemljama EU-a, čiji su građani tijekom života imali priliku štedjeti i ulagati u neke druge dostupne im, a neoporezive oblike štednje', predlaže Branka Lukačević Gregić, ekonomistica udruge Franak.

Neoporezivi minimum trebao bi biti predmetom javne rasprave, smatraju u Udruzi. Zalažući se da bogatiji plaćaju više, predlažu da se sve što prelazi utvrđeni minimum oporezuje progresijom s nekoliko poreznih stopa, pa kako raste broj kvadrata u vlasništvu pojedinca, tako bi rasla i porezna stopa.

Upozorava i na mogućnost porezne evazije: 'Kod ovakvog progresivnog oporezivanja također treba voditi računa o tome da pojedinci svoje vlasništvo nad nekretninama nemaju mogućnost sakriti u imovini trgovačkih društava kojih su vlasnici.'

A što je s onima koji imaju stambene kredite za nekretnine u kojima žive i čije je vlasništvo opterećeno hipotekom banke, hoće li i oni plaćati porez bez obzira na to što su banci vratili tek dio duga?

'Nažalost, i njih će dohvatiti ovaj porez jer, iako se banka fiducijarno uknjižila, ona postaje vlasnik tek kad dužnik prestaje plaćati kredit, zapravo nastojeći to što kasnije realizirati', kazao je porezni stručnjak Vlado Brkanić ograđujući se ipak da još nema nacrta tog zakona pa može komentirati samo 'Linićeve priče'. Napominje pritom da nije nimalo mudro puštati ovakve porezne balone kroz medije.

U udruzi Franak podsjećaju da hrvatski građani, kada kupuju novu nekretninu, plaćaju 25 posto PDV-a na novosagrađeni dio i pet posto poreza na promet nekretnina na dio koji otpada na zemljište, te da se vrlo često te nekretnine kupuju kreditima poslovnih banka, pa postaju i zalog. 'Iz toga proizlazi činjenica da je često vlasništvo koje je evidentirano u zemljišnim knjigama fiktivno, tj. vodi se na kupca nekretnine koji je istovremeno korisnik kredita i založni dužnik, ali ne i stvarni vlasnik nekretnine sve dok ne otplati dugoročni stambeni kredit', kaže Lukačević upozoravajući da budući vlasnik nekretnine već sada zapravo plaća poreze na promet nekretnina i PDV u sadašnjosti.

A tome će uskoro biti dodan i novi porez na imovinu. Udar na kreditno opterećene građane još je teži kad se zna da je otplata stambenih kredita svojevremeno bili priznata kao porezna olakšica. Nakon što im je to pravo ukinuto, prezaduženim će građanima novi porez postati dodatni trošak, još više umanjujući njihovu potrošačku moć.

Branka Lukačević Gregić podsjeća da je zadnjih sedam godina, tijekom kojih su poslovne banke plasirale stambene kredite s niskom kamatnom stopom, država davala porezne olakšice na kupnju prve nekretnina i na taj način stimulira građane da se odluče na samostalno rješavanje stambenog pitanja. Zato je apsurdno da ih sada kažnjavaju porezom.

'Danas, kada su ti isti građani dovedeni u situaciju da su često kreditno nesposobni (zbog porasta kamata i valutnih klauzula), Ministarstvo financija ne nalazi za shodno da stambene kredite izdvoji kao posebno osjetljivu kreditnu kategoriju te ih stavi pod posebnu zakonsku regulativu i nadzor. Umjesto toga, uvodi nove poreze na nekretnine za koje su prvobitno dali olakšice', kritizirala je najavljeni zakon.
 

izvor: tportal.hr

Objavljeno: 7.11.2012.
Pogleda: 2742
Tagovi: financijske institucije, nekretnine, krediti