HPB treba još kapitala, 450 milijuna kuna nije dovoljno

 

Tržišni položaj HPB-a, čiji se repovi afere Bankomat još vuku, nije riješen državnom dokapitalizacijom teškom 450 milijuna kuna. Naime, nakon potpisanog ugovora o suradnji s Hrvatskom poštom HPB je postao bankom s najviše poslovnica u zemlji. Tako je zapravo bacio rukavicu konkurenciji koja sigurno neće ostati mirna na takav potez (koji još proučavaju u HNB-u ne bi li otkrili je li to sve prema pravilima struke).

Iako u banci tvrde da suradnja s Hrvatskom poštom ne donosi nove troškove informatizacije i obrazovanja šalterskoga kadra, za bilo kakvo ozbiljno konkuriranje na tržištu banka koja se pod vodstvom Čede Maletića čudesno oporavila (unatoč miniranju starog Nadzornog odbora i tomu što se sumnjivi poslovi još otkrivaju) treba još svježeg kapitala. A nije da ga nema. Za nju je zainteresirana najveća ruska banka Sberbank, koja je odmah spremna keširati koliko treba za 100 posto udjela.

Oko je na našu državnu perjanicu bacio i francuski BNP Paribas, a kao opcije podebljanja kapitala u kuloarima se spominju i EBRD i EIB (Europska investicijska banka). EBRD je već bio u kombinaciji za kupnju manjinskog udjela, ali htio ga je ispod cijene. Dokapitalizirana banka sad ipak ima bolji pregovarački položaj. Kad je riječ o EIB-u, s tom bi se bankom ugovarali klasični krediti. Budućnost, naravno, ovisi o odluci vlasnice - države. Nažalost, ona ima prečeg posla, sve je karte bacila na dovršetak pregovora s EU, kojim namjerava dobiti izbore.

Budućnost banke nije joj prioritet, osim ako joj zbog golemog manjka u proračunu bude nedostajalo novca pa će je biti prisiljena prodati. Šteta je da se vrijeme do izbora uzalud potroši jer nema boljeg vremena za osmišljavanje strategije kako pozicionirati jedinu veliku banku u domaćem vlasništvu od onog u kojemu se domaća poduzeća ne mogu izboriti za kredite. Banci zasad ostaje čekati moguću promjenu vlasti i nove ideje o njezinoj ulozi. Oporba je već jedanput pokazala da s tom bankom ozbiljno računa.

izvor: seebiz.eu

Objavljeno: 15.4.2011.
Pogleda: 2346
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije