HNB u 2015. godini predviđa rast od 0,2 posto

 

Projekciju po kojoj iduće godine nećemo imati deflaciju već 0,2 posto inflacije HNB je radio uz procjenu da će barem sirove nafte biti 80 dolara


Nakon šest godina uzastopnog pada, pred nama je godina stagnacije za koju Hrvatska narodna banka procjenjuje rast od svega 0,2 posto koji je na  razini statističke greške. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kaže da bi prvi put nakon 2008. u idućoj godini moglo doći do laganog rasta osobne potrošnje i to kao posljedica promjena u porezu na dohodak.

No, i tu će manji dio oslobođenog novca završiti u potrošnju, a većinu od 2,1 milijarde kuna, koliko bi građanima moglo ostati nakon povećanja neoporezivog dohotka, pojest će vraćanje dugova i novi porezi na lokalnoj razini. Ako se prognoze pokažu točnima prvi put u šest godina ne bi trebale padati ni investicije, ali njihov značajniji rast može se očekivati od 2016. godine jer se kasni u provedbi najavljivanih projekata, a slabiji su od očekivanih i učinci zakona o poticanju investicija. Ove godine zaposlenost je pala 2,1 postoji pad se pred kraj godine zaustavio, no dinamiziranje tržišta rada može se očekivati tek s oživljavanjem gospodarske aktivnosti. Izvoz ostaje jedina svjetla točka, no HNB upozorava da će podaci za iduću godinu biti nešto lošiji od  ovogodišnjih jer će se ispuhati utjecaj roterdamskog efekta, povećanja volumena robne razmjene zbog provoza robe preko Hrvatske u druge članice EU. 

Blago negativna inflacija u ovoj godini posljedica je, kaže Vujčić, vanjskih šokova i kad se oni isključe domaće su cijene u plusu oko 2 posto. Projekciju po kojoj iduće godine nećemo imati deflaciju već 0,2 posto inflacije HNB je radio uz procjenu da će barel sirove nafte biti 80 dolara. Smanjenje cijene sirove nafte za deset dolara dovodi do pada cijena od približno 0,6 posto, a kako je barel već sad 20 dolara ispod projiciranecijene to znači da će i potrošačke cijene biti 1,2 postotna poena u minusu.

- Za zemlju neto uvoznicu nafte kao što je Hrvatska pad  cijena sirove nafte ima pozitivan doprinos rastu BDP-a jer se smanjuju troškovi i povećava potrošnja, kazao je Vujčić. 

Monetarna će politika, dodao je u razgovoru s novinarima, ostati ekspanzivna uz  zadržavanje stabilnosti tečaja kune prema euru. Viceguverner Damir Odak tvrdi da će bankarski sustav ostati zdrav unatoč višegodišnjoj recesiji, a očekuje i povećanje profita banaka. Smanjenje prihoda od kamata, kao  posljedica niže potražnje i razduživanja, te rasta loših plasmana, banke su nadoknadile rezanjem kamata na depozite i racionalnim poslovanjem. HNB očekuje da će se i u idućoj godini nastaviti smanjenje kamata na štednju. Kad je riječ o lošim kreditima takvih je u graditeljstvu čak 60 posto, djelatnosti poslovanja s nekretninama 50 posto, i tvrtkama općenito 31 posto. U velikoj većini - 91 posto - građani i dalje uredno vraćaju kredite.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 19.12.2014.
Pogleda: 6619
Tagovi: financijske institucije