HNB predviđa pad BDP-a u 2010. godini za 1,6 posto

 

Hrvatska narodna banka predviđa da će pad BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi do 1,6 posto, a iz središnje banke upozoravaju da kriza na tržištu državnog duga u eurozoni povećava rizik slabljenja oporavka međunarodnog gospodarstva, što oslabljuje izglede za oporavak hrvatske ekonomije zasnovan na rastu izvoza. Iz HNB-a dodatno naglašavaju potrebu usmjeravanja ekonomske politike na jačanje konkurentnosti gospodarstva i osiguravanje solventnosti javnog sektora.

Pretpostavljajući izostanak znatnijeg dinamiziranja rasta u eurozoni te, kao posljedicu toga, izostanak izvozne potražnje, u HNB-ovoj publikaciji „Financijska stabilnost“ ocjenjuje se da će se prema osnovnom scenariju rast BDP-a u Hrvatskoj u 2010. kretati u umjereno negativnoj zoni, sa padom do 1,6 posto.

Istodobno očekuju da će se nastaviti smanjivati vanjska neravnoteža u obliku manjeg manjka na tekućem računu platne bilance (oko 4 posto BDP-a) i sporijeg rasta inozemnog duga.

Naglašava se nužnost promjene dosadašnjeg obrasca rasta zasnovanog na domaćoj potražnji prema izvozno vođenom rastu, što nameće preusmjeravanje aktivnosti iz sektora nerazmjenjivih prema sektorima razmjenjivih dobara odnosno izvoznim sektorima.

Jačanje međunarodne konkurentnosti i solventnost javnog sektora

Ističe se da ekonomska politika treba biti usmjerena na jačanje međunarodne konkurentnosti te osiguravanje solventnosti javnog sektora.

Radi jačanja konkurentnosti, navode iz HNB-a, važno je povećati fleksibilnost tržišta rada te politikom plaća osigurati pad jediničnih troškova rada u odnosu na EU. Istodobno treba poboljšati investicijsku klimu kako bi se nužno rebalansiranje ekonomije prema izvoznim sektorima odvijalo što lakše i brže.

Kako bi se osigurala solventnost javnog sektora, fiskalna politika treba nastaviti s konsolidacijom u smjeru postizanja održive razine javnog duga. Takav zahtjev, napominje se, dodatno dobiva na težini u kontekstu očekivanja više cijene kapitala i niže potencijalne stope rasta u odnosu na prethodno razdoblje.

Deficit opće države svesti na nulu

To zahtijeva svođenje ukupnoga strukturnog manjka opće države na nulu, što podrazumijeva višak u primarnoj bilanci. Osim osiguravanja fiskalne solventnosti, takvo bi pravilo omogućilo da se u uvjetima recesije umjerenim manjkom pomogne stabilizirati ekonomija, a u uvjetima natprosječnog rasta formiraju viškovi koji bi sprječavali ‘pregrijavanje’ ekonomije, pojašnjavaju iz HNB-a.

Za to je potrebna i jasna srednjoročna strategija rashoda i prihoda kako bi se transparentno mogli sagledati svi rizici i kako bi se osigurala šira podrška javnosti, vodeći pritom računa i o međugeneracijskoj raspodjeli tereta konsolidacije.

Pritom, smatraju u HNB-u, treba voditi računa o činjenici da velika kolebljivost poreznih prihoda smanjuje kredibilitet fiskalne politike, a time i kapacitet za zaduživanje, pa u poreznom sustavu treba zadržati postojeći dominantan oslonac na stabilnije potrošne poreze.

više na profitiraj.hr

Objavljeno: 11.8.2010.
Pogleda: 1823
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije