HNB i bankari dogovorili – 3,9 milijardi kuna za poticaj privredi

 

Tvrtke grcaju u dugovima i nemaju kapitala, zato je i ovaj model upitan

U Hrvatskoj narodnoj banci održan je sastanak guvernera Borisa Vujčića s domaćim bankarima, predsjednicima uprava osam domaćih vodećih banaka, a na temu dodatnog poticaja gospodarstva, prije svega investicijskih projekata, kroz kreditne linije banaka. Kako doznajemo, HNB će osloboditi na tržištu 3,9 milijardi kuna, smanjenjem stope obvezne rezerve za jedan i pol postotni bod, odnosno smanjenjem sa 13,5 na 12 posto.
Kapital veći problem

Iako se kalkuliralo hoće li se i ovaj put novac osloboditi smanjenjem stope obvezne rezerve ili će HNB na neki drugi način bankama ponuditi beskamatne kredite, u konačnici je odlučeno poticanje kroz smanjenje obvezne rezerve, ali će se ovaj put oslobođeni novac na tržištu puno strože kontrolirati nego što je to bio slučaj s prethodna tri poticaja od početka krize. Tada se novac koristio i za druge namjene, a ne kreditiranje gospodarstva, ili ga u velikom dijelu banke i nisu uspjele iskoristiti. Problem je, naime, bio što banke nisu imale komu plasirati novac, jer zbog krize brojne kompanije ne zadovoljavaju kriterije za dobivanje kredita.

Hoće li sada biti uspjeha, također je upitno, jer stanje na tržištu je lošije – tvrtke grcaju u dugovima a niti imaju kapital koji bi im bio pokriće za mogući kredit koji bi dobile. Dug tzv. nefinancijskih tvrtki iznosi oko 82 posto BDP-a, Osim toga, ni prognoze analitičara o rastu BDP-a, uključujući i analitičare iz HNB-a, nisu optimistične za iduće godine. Stoga tvrtkama ni povoljnija kamatna stopa ne bi bila rješenje. Kamatna stopa za tvrtke je u posljednje dvije godine u padu, prosječno iznosi oko šest posto, pa se očekuje da bi se kroz ovaj model mogla spustiti na oko četiri posto, kao što je i bila u prethodnim programima. No za sada nitko ne želi kalkulirati.
Kapital je ionako veći problem, a posljednjih godina kompanije niti izlaze na burzu da bi potreban kapital prikupile. Za razliku od prijašnjih modela, u ovom banke ne bi trebale, ali bi mogle, plasirati novac preko HBOR-a. Tehnički detalji o plasmanu novca banaka kompanijama dogovorit će se, doznajemo, u četvrtak. Uglavnom, cilj je da ovaj put program uspije i da se poslovanje tvrtki i njihove nove investicije pokušaju oživjeti kroz nove povoljnije kredite.
Detaljni dogovori

Dogovori guvernera i bankara o programu kreditiranja traju već mjesecima, a o njemu je konzultirana i Europska središnja banka, što je nakon ulaska u EU i formalna obveza HNB-a. Prošle je godine Vlada donijela program kreditiranja razvoja gospodarstva (PRG) koji je u stvari bio nastavak programa bivše Vlade, kroz takozvane modele A i A+. Rezultati su bili poražavajući, pa se stoga ovaj put želi postići dogovor i do zadnjeg detalja. Najvažnije je regulirati da se novac ne koristi u druge svrhe, ali i da se što više novca plasira u investicije.

U prethodna dva odnosno tri programa HNB je spuštanjem obvezne pričuve oslobodio oko šest milijardi kuna, koje su, uz sredstva državnog HBOR-a, trebale rezultirati kreditnim linijama teškim 13 milijardi kuna. Krediti iz tog paketa bili su oko dva postotna boda jeftiniji od tržišnih, a odobravali su se na aukcijama HBOR-a. Sada bi se od tih aukcija odustalo, pa bi banke izravno plasirale novac krajnjim korisnicima.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 27.11.2013.
Pogleda: 5785
Tagovi: financijske institucije