Gotovinski krediti spas su za zadužene Hrvate

 

Večernji list u suradnji s portalom Moj-bankar.hr: Gotovina je uvijek tražena. Unatoč oprezu građana i strahu od gubitka posla, bez keša se ne može živjeti, pa makar do njega morali doći – na kredit. A posuđivanje u nevolji uvijek je skupo. Istražili smo u kojim su bankama nenamjenski krediti, ako se već mora ući u dug, u ovom trenutku - najpovoljniji.

Kune-by-Clown-multimedia-stock.com

Dugogodišnji apel građana za kunskim kreditima urodio je plodom prvo kod gotovinaca čije akcije za zaduživanje u kunama traju već neko vrijeme.

– U međuvremenu su postali jako traženi, iako ograničeni na nešto manje iznose od maksimalnih na tržištu. Tako ćete kredite do 124 tisuće kuna moći dobiti u kunama, ali za maksimalnih 25 do 30.000 eura ipak ćete imati valutnu klauzulu – ističe Vjeko Peretić, direktor Tata grupe koja se bavi posredovanjem u kreditiranju, u čijem sklopu posluje i portal Moj-bankar.hr.

Kunske gotovinske kredite, potvrđuje, nudi puno više banaka nego stambene. Imaju ih Erste, OTP i Volksbanka i RBA , a za umirovljenike Hypo i HPB. Kamate se kreću već od 7,49 posto, koliko naplaćuje OTP uz status klijenta. U Volksbanci je kamata 7,5 posto, dok je u HPB-u 8,49 posto, bez obzira na to je li kredit u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a u RBA 8,95 posto.


 

Gotovinske kredite u euru imaju, pak, sve banke, a najbolju kamatu daje RBA – 7,95 posto. U ostalim bankama raspon je od 7,99, koliko ima Hypo, do najviše 11,95 posto u Kovanici. Zaba uz status klijenta zaračunava 9,30 posto kamate, bez njega 9,85 posto. PBZ ima akcijske kamate za klijente od 8,70 posto u prvoj godini otplate, a nakon toga 9,48 posto. Bez statusa klijenta kamate su 9,20 i 10,48 posto. U Erste banci klijentima je kamata 9,35 posto, ostalima 10,35 posto.

Zanimljivo je da su trenutačno kamate na kredite u kunama, koji su standardno skuplji zbog valutnog rizika, akcijski niže od kamata kredita vezanih uz euro.

– Bez obzira na to što se neki kunski krediti bankama trenutačno ne isplate, vjerojatno je da će se većina akcija zbog konkurentnosti nastaviti i u sljedećoj godini – prognozira Peretić.

No, akcijska je kamata jedno, a ukupna kamata tijekom cijele otplate nešto sasvim drugo. Maksimalni rokovi otplate uobičajeno su deset godina, u HPB-u čak 15 godina, tijekom kojih može doći do brojnih promjena na koje dužnik nema utjecaja.

Tržišna niša

Osim toga, gotovinski su krediti, upravo zato što nemaju osiguranje u nekretnini, često obilježeni dodatnim instrumentima osiguranja, visokim naknadama, a sve češće banke uvjetuju i osiguranje dužnika ili nemogućnosti povrata kredita. Tako u Zabi ugovaranje osiguranja kredita od nemogućnosti otplate u Cardifu spušta kamatu klijentima na 8,65 posto, ostalima na 9,20 posto. I u RBA su kamate niže uz policu za slučaj nemogućnosti otplate u Croatiji osiguranju.

– Osiguravatelji i banke našli su tržišnu nišu upravo u osiguranjima, gdje uz jednokratnu naknadu pomažu u otplati ili čak preuzimaju sav rizik u slučaju gubitka posla ili radne nesposobnosti – analizira Peretić.

Volumen odobrenih gotovinskih kredita rastao je u Zabi ove godine u odnosu na prethodne dvije godine, a uočljiv rast bilježe i u PBZ-u, RBA, HPB-u i OTP-u. Brojke ne otkrivaju. Erste banka u deset je mjeseci odobrila 25.500 gotovinskih kredita ukupne vrijednosti 1,6 milijardi kuna, što je rast volumena od oko 15 posto. Bankari uglavnom očekuju nastavak trenda i u 2012.

Odgoda kao alat - trošak se rasteže na najviše 60 rata

Kao privremeno rješenje u nevolji mogu pomoći i potrošački krediti, koji su, doduše, još skuplji. Obično su vezani uz kreditne kartice, gdje kamate ovise o paketu tekućeg računa ili tipu kartice, a kreću se, kaže Peretić, od devet do 12 posto, odnosno 10 do 14 posto kod revolvinga. Otplaćuju se u najviše 60 rata.

- Treba naglasiti da smo, po troškovima izdavanja, vođenja i kamata za kartičarske kredite, dosta povoljniji od zemalja EU, gdje su i kartični i nenamjenski krediti skuplji nego u Hrvatskoj – tvrdi Peretić.

Izvor: moj-bankar.hr / Večernji list
Foto: moj-bankar.hr; Clown/multimedia-stock.com

Objavljeno: 8.12.2011.
Pogleda: 4115
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije