Gašenje stambenih štedionica stajalo bi DAB 1,5 milijardi kuna

 
Ministar Linić naručio studiju, a po rezultate nije došao nitko iz Ministarstva

Čak je i studija koju je ministar financija Slavko Linić naručio od Instituta za javne financije pokazala da stambene štedionice u proračun vrate svaki novčić koji prime za državna poticajna sredstva. I mnogo više od toga; na uplaćenu kunu poticaja u proračun se izravno vrati 1,99 kuna, neizravno i mnogo više, do 2,69 kuna. Je li upravo činjenica da studija pobija tezu koju je htio dokazati kako bi opravdao ukidanje DPS-a razlog što se nitko iz Ministarstva financija nije pojavio na okruglom stolu magazina Banke na kojem su predstavljeni rezultati?

Problemi s likvidnošću

Nakon što je već jednom od početka mandata smanjio poticaje, Linić se u više navrata javno izjasnio da stambena štednja ne služi stambenom zbrinjavanju i dao naslutiti da će im ukinuti poticaje. Bio bi prvi koji je to napravio u nekoj zemlji u kojoj takva štednja postoji. Kakve bi pak bile posljedice?

– U crnom scenariju otvorili bi se problemi s likvidnošću štedionica. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), pored onih 500 milijuna kuna koje je počela isplaćivati ovih dana za Centar banku, dobila bi najmanje milijardu do milijardu i pol kuna troška, i to samo za jednu stambenu štedionicu koja nije u bankarskoj grupaciji (Wüstenrot, nap. a.). Pretpostavlja se da bi za ostale troškove preuzele njihove grupacije – otkrila je predsjednica uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat.

U Hrvatskoj trenutačno ima 750.000 osoba u sustavu stambene štednje, malo manje od ukupnog broja zaposlenih. Od njih kredit podigne 27%, dok ih 73% samo štedi. Bez ovih drugih sustav ne bi bio održiv. Maksimalni DPS po ugovoru pao im je sa 1250 kn 1998. na današnjih 750 kn.

Loši krediti ispod 1 posto

U preporuci IJF-a stoji da bi bilo dobro diferencirati poticaje na način da se više nagrade oni koji podižu kredit ili dugoročno štede u tu svrhu, ali i da bi štedionicama trebalo smanjiti regulatorne troškove, primjerice premiju rizika DAB-u, jer su manje rizične od banaka.

Dok u stambenim štedionicama, koje kreditiraju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu, udio loših kredita nikad nije prešao 1%, u bankama je lani dosegnuo 6,2%.

– Kad bismo svakih 180 milijuna kuna poticaja ovako analizirali, bili bismo puno efikasnije društvo. Sustav stambene štednje kroz turbulentna vremena prolazi neokrznut. Zar postoji veći dokaz da ga se treba pojačati – poručio je Velimir Šonje iz Arhivanalitike.

Izvor: Večernji list

Objavljeno: 23.9.2013.
Pogleda: 5893
Tagovi: financijske institucije