Franak premašio sedam kuna, još ništa od dogovora Vlade i banaka

 

Što se tiče Hrvata zaduženih u švicarcu, bankari su navodno spremni pristati na Vladin zahtjev da se rate obračunavaju po tečaju od 5,8 kuna, ali traže da se razlika između stvarnog tečaja i fiksnog ne knjiži beskamatno. K tome, ostatak bi dužnicima dospijevao na naplatu za tri do pet godina

Nema sastanka
Još uvijek nema dogovora Vlade s bankama

Dok tečaj švicarskog franka prelazi sve zamislive razine, građani i dalje očekuju dogovor između Vlade i banaka o mjerama pomoći. Tečajnica Hrvatske narodne banke utvrđena u utorak donijela je iznimno loše vijesti građanima zaduženima u švicarskoj valuti. Naime, srednji tečaj švicarske valute premašio je psihološku granicu od sedam kuna i dosegao 7,045 kuna. Kuna je u odnosu na tečajnicu od ponedjeljka oslabila prema većini važnijih valuta, a prema franku za visokih 2,75 posto. 

Franak je samo u odnosu na početak prošlog tjedna dobio na vrijednosti oko 7,7 posto. U odnosu na početak ove godine poskupio je više od 19 posto, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje tečaj franka viši je gotovo 35 posto ili za 1,8 kuna. Dramatično povećanje tečaja franka na tečajnim listama u Hrvatskoj odraz je kretanja na međunarodnim tržištima valuta na kojima je švicarska valuta u utorak dosegnula novu rekordno visoku vrijednost prema euru i dolaru, poduprta strahom ulagača od nove recesije i snažnom potražnjom za imovinom koju smatraju sigurnim utočištem u neizvjesnim vremenima. Euro je tako oslabio prema franku oko 1,2 posto, kliznuvši na 1,0580 franaka. Dolar je danas također zabilježio novu rekordno nisku razinu prema franku, kliznuvši na 73,59 centima, da bi se kasnije stabilizirao na 74,17 centima.  Dok franak nastavlja rasti, još se uvijek čeka nastavak pregovora između Vlade i banaka o prijedlogu Banskih dvora.

Prema pisanju medija, bankari su na svojem internom sastanku u ponedjeljak analizirali Vladin prijedlog i poslali svoj protuprijedlog. Navodno su spremni pristati da se rate obračunavaju po tečaju od 5,8 kuna. Međutim, traže da se razlika između stvarnog tečaja i fiksnog ne knjiži beskamatno, nego da se na nju obračunava kamata jednaka onoj na kredite. K tome, ostatak ne bi dužnicima dospijevao na naplatu za 10 godina, kako predlaže Vlada, već za tri do pet godina. Bankari su navodno spremni i ponešto sniziti kamatnu stopu na kredite, ali nema govora da se ona vrati na razinu iz razdoblja kada su krediti odobravani. Na kraju, mjere pomoći bile bi na raspolaganju samo za klijente koji su uzeli kredit manji od 100.000 eura na više od 20 godina i njime kupili prvu nekretninu kojoj vrijednost nije veća od 1900 eura po četvornom metru. 

Prema mišljenju Vjeke Peretića, direktora portala Moj-bankar.hr, Vlada je na početku pregovora s bankarima imala monolog umjesto dijaloga. »Protuprijedlog banaka tumačim kao prijedlog kompromisa između 'mira u kući' i prihvatljiva gubitka za banke«, smatra Peretić. »Apsolutno se slažem da Vlada ne može dekretom provoditi mjere koje bi se primjenjivale na sve dužnike. Vladinim prijedlogom određeni sloj građana došao bi u povlašten položaj. Moraju se odrediti mjere prema kojima bi se primjenjivale mjere pomoći«, komentirao je Peretić. 
Ako prijedlog banaka zaživi, Peretić smatra kako bi svakako trebalo ostaviti dužnicima na izbor žele li ga prihvatiti. »Oni klijenti kojima je voda došla do grla mogli bi ga prihvatiti jer boljeg rješenja trenutačno nema«, smatra Peretić. »Kao alternativu Vladinu prijedlogu predlažem da klijenti pokušaju dogovoriti poček u kojem bi plaćali samo kamate a ne glavnicu«, dodaje Peretić.

HNB o problemima kredita u 'švicarcima' 
Hrvatska narodna banka (HNB) pozorno prati razgovore između Vlade i poslovnih banaka usmjerene na ublažavanje posljedica rasta tečaja švicarskog franka za korisnike kredita vezanih za tu valutu, a ukoliko  rezultiraju transparentnim modelom rješavanja tog problema, HNB će se o tome očitovati i po mogućnosti, sukladno svojim ovlastima, aktivno uključiti u njegovu primjenu. Odgovorili su to iz hrvatske središnje banke upitani za stav HNB-a o aktualnim prijedlozima za ublažavanje posljedica rasta tečaja franka za korisnike kredita vezanih uz tu valutu. [Hina]

Rohatinski podržao Vladin plan 
Zahtjev o fiksiranju tečaja švicarskog franka na 5,8 kuna za sve sadašnje korisnike stambenih kredita u toj valuti dobar je za očuvanje stabilnosti financijskog sustava, podržao je u izjavi za Nacional guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski Vladin plan pomoći dužnicima kredita vezanih uz švicarce. Rohatinski procjenjuje da je za stabilnost bankarskog sustava važnije da klijenti banaka ostanu solventni i nastave plaćati svoje obveze nego što je potencijalna šteta od promjene pravila igre u hodu.

 

Izvor: Vjesnik.hr
Foto: stock.xcng

Objavljeno: 10.8.2011.
Pogleda: 2269
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije