Eurozona opstaje, Hrvatska se treba pripremati za euro

 

Velimir Šonje na godišnjoj skupštini HUB-a iznio je neke vrlo optimistične procjene. Prenosimo tekst Večernjeg lista: Indikacije su takve da će eurozona opstati. Za nekoliko godina Hrvatska bi trebala početi raditi na tome da joj se priključi – sažeo je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, poruku koju nameće nova analiza Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Kada države bankrotiraju: izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni.

Modus stabilnosti i razdvajanja fiskalnih od financijskih teškoća Europa je, kaže Šonje, našla u fondu EFSF koji će spasiti sistemski važne banke onda kad to nacionalne vlade ne mogu, a trenutačni vlasnici nemaju interesa. 

– Eurozona će u nekom obliku sigurno opstati. Ono što se događa teška je i mukotrpna izgradnja financijske stabilnosti za slučaj krize koja je nedostajala u sustavu eurozone. Zasad se čini da je uspijevaju uspostaviti – istaknuo je Šonje. 

EFSF je prvotno osnovan kako bi pomagao prezaduženim državama, a nakon što je Grčka bankrotirala, funkcija mu je proširena i na dokapitalizaciju banaka izloženih riziku zbog kupnje grčkih obveznica. 

Prema procjenama nadzorne institucije European Banking Authority, bankama će za dokapitalizaciju nedostajati 108 mlrd. eura, uz pretpostavljenu adekvatnost kapitala od devet posto i stagnaciju ili blagi rast u EU – otkriva Šonje, no razni scenariji predviđaju minus i do 200 milijardi eura. 

U fondu EFSF novca, pak, ima i više nego dovoljno, čak i za najcrnji scenarij. Analitičari smatraju da ga njemačke, francuske, pa ni talijanske banke neće ni trebati, namijenjen je ponajprije bankama s Cipra, iz Grčke i možda Portugala. 

Nema slobode 
No, od pokrića gubitaka po obveznicama mnogo su veći zahtjevi za regulacijom koje nameće Basel III.  – Strogost nove regulacije znatno je veći uzrok potrebe za dokapitalizacijom. No, adekvatnost kapitala u Hrvatskoj daleko je iznad matica koje će ga morati povećati. Posljedica je sve manje slobode, posebno zaduženih nacija, u vlastitoj monetarnoj politici – istaknuo je Šonje, navodeći kao primjer talijanskom parlamentu nametnuto pomicanje dobi za mirovinu sa 65 na 67 godina.

Izvor: Vecernji.hr /Valentina W. Mijić

Objavljeno: 9.11.2011.
Pogleda: 1408
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije