Euro (ni)je rješenje za hrvatske probleme

 

Hrvatska bi trebala težiti tome da eurozoni pristupi što prije, jer su iskustva pokazala da su koristi od ulaska u valutnu uniju za male, otvorene ekonomije poput Hrvatske mnogo veća od troškova, kaže Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta

Predizborna floskula ili opravdana skepsa nad situacijom u eurozoni - tako stručnjaci komentiraju izjave lidera SDP-a Zorana Milanovića američkom Bloombergu. U intervjuu za taj ugledni poslovni portal Milanović je kazao da Hrvatska ne bi trebala žuriti s ulaskom u zajedničko valutno područje nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

Prema njegovu mišljenju, euro ostaje dugoročni cilj, a Hrvatska se treba usredotočiti na jačanje ekonomije izmučene dvogodišnjom recesijom. »Hrvatska se treba usredotočiti na dovršetak tranzicije u tržišno gospodarstvo, jer nakon raspada Jugoslavije i dalje zaostajemo za ostalim komunističkim državama istočne Europe«, dodao je Milanović.

Stručnjaci podsjećaju da se žuriti u eurozonu ionako ne može, jer brzog ulaska u tu skupinu država nema. »Nakon ulaska u EU Hrvatska će morati najmanje dvije godine provesti u sustavu tečajnog mehanizma ERM II. Sudjelovanje u tom sustavu nije samo puko zadovoljavanje kriterija, nego morate uvjeriti ostale članice eurozone da ste sposobni dugoročno održavati sve zadane parametre, a to podrazumijeva stvaranje temelja za održiv rast i razvoj«, komentira Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Slično razmišlja i Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. »Iz riječi gospodina Milanovića razabirem skepsu spram hrvatskom članstvu u eurozoni, međutim moram priznati da ne mogu dokučiti ekonomsku podlogu takvu razmišljanju. Hrvatska bi trebala težiti tome da eurozoni pristupi što prije, jer su iskustva pokazala da su koristi od ulaska u valutnu uniju za male, otvorene ekonomije poput Hrvatske mnogo veće od troškova. Eventualne skeptike trebalo bi podsjetiti da je sadašnja kriza u eurozoni izazvana krajnjom fiskalnom nedisciplinom dijela njezinih članica«, kaže Ćorić. 

Unatoč tome, članstvo u eurozoni Hrvatskoj može donijeti uglavnom benefite, pod uvjetom da prethodno riješimo svoje probleme, smatra Ćorić. »Eliminacija valutnog rizika i smanjenje transakcijskih troškova samo su neke od evidentnih koristi. U tom kontekstu, eurozona nije problem, nego ona rješava neke naše probleme«, smatra Ćorić. 

Zrinka Živković Matijević podsjeća i da je Hrvatska visokoeurizirana država i u tom kontekstu monetarna politika više nema prostora za poticanje gospodarskog rasta. »Iluzorno je očekivati da će se stupanj euriziranosti smanjiti«, smatra Živković Matijević. 

S druge strane, Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti, naglašava da eurozona nije optimalno valutno područje i da se stoga dio njezinih sadašnjih problema mogao predvidjeti. »Ona nije ni fiskalna unija, pa je dosta političkih faktora prevagnulo pri ulasku pojedinih država. U tom kontekstu, mogao bih se složiti da Hrvatskoj nije u interesu navrat-nanos ulaziti u eurozonu. Treba vidjeti što će se dogoditi i koliko će ona biti reformirana, jer značajne promjene unutar tog sustava treba očekivati«, mišljenja je Brkić.

 

Izvor: Vjesnik.hr
Foto: jmjvicente/stock.xcng

Objavljeno: 31.8.2011.
Pogleda: 2613
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije