ECB smanjio kamate kako bi savladao recesiju

 

Europska središnja banka smanjila je danas ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto, nastojeći potaknuti izlazak gospodarstva eurozone iz recesije

Većina analitičara očekivala je da će čelnici ECB-a na sjednici u Bratislavi smanjiti kamate jer se recesija u tom bloku produbljuje, zbog čega je stopa nezaposlenosti u travnju dosegnula najvišu razinu u povijesti eurozone.

S druge strane, za prvo smanjenje kamata od srpnja prošle godine središnjoj je banci prostor otvorio pad inflacije u eurozoni na samo 1,2 posto, znatno ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto. No, na tržištima se postavlja pitanje može li to potaknuti izlazak gospodarstva iz recesije.

U uobičajenim okolnostima, smanjenje kamata izazvalo bi snažan rast cijena dionica na europskim burzama i pad tečaja eura. No, to se nije dogodilo neposredno nakon ECB-ovog priopćenja.

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su oko 14 sati u blagom plusu od 0,1 do 0,4 posto.

Znatnija reakcija ulagača izostala je, kažu analitičari, djelomice zbog toga što je taj potez već uračunat u cijene na tržištima, a djelomice zbog zabrinjavajućeg usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog.

'Tržišta su to očekivala, pa ECB igra na sigurno, premda čelnici središnje banke znaju da je utjecaj tog poteza ograničen. Da je banka izašla s još nekim drugim mjerama, kao i mjerama za poticanje kreditiranja malih i srednjih poduzeća, to bi bilo vrlo pozitivno. No, samo smanjenje kamata pomalo je razočaravajuće', kaže Anders Swenden, analitičar u banci Nordea.

U slaboj su formi i druga najveća svjetska gospodarstva, američko i kinesko, pa ulagače nije osobito oraspoložila ni jučerašnja poruka čelnika američke središnje banke, nakon dvodnevne sjednice, da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom, za 85 milijardi dolara mjesečno, a ako bude potrebno, možda ih i povećati.

To predstavlja nastavak vođenja neuobičajeno agresivne monetarne politike, koja traje od kraja 2008. godine, kada je Fed prvo smanjio ključne kamate praktično na nulu, najnižu razinu u povijesti, a potom uveo dotad neviđenu praksu kupovanja državnih i hipotekarnih obveznica.

'Mnoge od najrazvijenijih zemalja više nemaju mogućnosti, ni prostora provoditi anti-cikličku fiskalnu politiku, kao što je to bio slučaj 2009. godine. Stoga je na monetarne vlasti stavljena većina tereta izlaska iz krize, što je zahtijevalo i uvođenje novih neuobičajenih mjera monetarne politike, koje su donedavno bile teško zamislive', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Agresivna monetarna politika dovodi do novih 'balona'

Kako bi izazvao pad dugoročnih kamata te tako potaknuo potrošnju i rast gospodarstva, Fed je dosad u tri kruga tog tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike kupio obveznice u vrijednosti od 2.500 milijardi dolara, tiskajući i ubrizgavajući na taj način svjež, jeftin novac na financijska tržišta.

Rekordno niske kamate i povećana likvidnost, koju ubrizgavaju središnje banke, potiču rast cijena dionica i druge imovine. Zahvaljujući tome, na Wall Streetu su početkom ovoga tjedna cijene dionica dosegnule najviše razine u povijesti, a snažno su rasli i drugi najvažniji burzovni indeksi u svijetu.

'No, postoji opasnost od stvaranja 'novih balona' na tržištima. Ne treba zaboraviti da se jedan od uzroka financijske krize 2009. godine krije upravo u razdoblju (ne)opravdano niskih kamata, što je uz nedovoljno regulaciju dijela tržišta u SAD-u, dovelo do 'pucanja balona'', kaže Šantić.

Unatoč tako agresivnom labavljenju monetarne politike Feda, američko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 2,5 posto, manje od očekivanja. Djelomice zbog toga što su početkom godine američke vlasti povećale poreze i smanjile proračunske rashode.

'Istina, SAD je nekad imao više stope rasta. Fiskalna konsolidacija, koja konačno počinje jer se privatni i državni sektor trebaju razdužiti, negativno će utjecati na ovogodišnje stope rasta, posebice u trećem kvartalu', kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

No, više od američkog gospodarstva, ulagače na svjetskim burzama zabrinjava recesija u eurozoni. U jeku dužničke krize ECB je europskim bankama nudio vrlo jeftine kredite na tri godine, pa i otkupljivao obveznice prezaduženih članica eurozone kako bi smanjio cijenu njihovog zaduživanja. To je ublažilo dužničku krizu, no nije potaknulo rast gospodarstva.

'Dužnička kriza u eurozoni, koja je kasnije eskalirala u sveobuhvatnu političku i društvenu krizu, potvrdila je da stupanj fiskalne i političke integracije u eurozoni nije na razini koja bi jamčila dugoročnu stabilnost europske monetarne unije. U nemogućnosti donošenja brzih i efikasnih odluka političara, teret 'olakšanja situacije' je uglavnom prebačen na ECB', objašnjava Šantić.

Dodaje da jedan od najvažnijih razloga zbog čega je monetarna vlast manje 'efikasna' u eurozoni nego u SAD-u leži u tome da je gospodarstvo eurozone manje homogeno od američkog.

'Također, neke mjere koje su dogovorene krajem prošle godine još uvijek nisu zaživjele u stvarnosti, barem ne u potpunosti zbog razlika u stajalištima između središnje i periferne eurozone. Kriza u eurozoni danas je dominantno politički problem i na tim razinama treba tražiti dugoročno održiva rješenja', zaključuje Šantić.

izvor: tportal

Objavljeno: 2.5.2013.
Pogleda: 1057
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja