Dun & Bradstreet: rejitng Hrvatske nepromjenjen

 

U najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review koja obuhvaća rizike poslovanja u 132 države svijeta, najstarija bonitetna kuća na svijetu, Dun & Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastući). Tim rejtingom Republika Hrvatska svrtana je u zemlje s blagim rizikom poslovanja.

Što se regije tiče, Slovenija ostaje na prvom mjestu sa rejtingom DB2c, a slijede ju Italija DB3a, Mađarska DB4a, Albania DB4a, Makedonija DB4b, Srbija DB4d i BIH DB6a.

Rejting je snižen Iranu sa DB6b na DB6c zbog napetih političkih tenzija te unutanjih i eksternih ekonomskih problema, te Pakistanu sa DB5d na DB6a zbog najvećih poplava u zadnjih 80 godina.
Zemlje kojima je rejting povišen su Njemačka, Kazahstan, Kenija i Poljska. Njemačkoj je rejting povišen sa DB2a na DB1d zbog snažnog ekonomskog oporavka koji je veći od očekivanog. Kazahstanu je rejting povišen sa DB5c na DB5b zbog poboljšanje ekonomske situacije nakon pada u 2009 godini. (rast BDP-a od 8% u odnosu na godinu ranije). Keniji je rejting povišen sa DB5c na DB5b zbog mirovnog referendum na kojem je izglasana nova konstitucija, dok je Poljskoj rejting povišen sa DB3b na DB3a zbog smanjenja političkog rizika pobjedom Borislawa Komorowskog na predsjedničkim izborima.

Mogućnost poslovanja sa Hrvatskim poduzećima i dalje je pod povećalom zbog smanjenih kreditnih aktivnosti domaćih banaka, povećanog broja stečajeva te ranjivog ekonomskog okruženja. Plaćanja poduzeća ostala su na istoj razini, djelom zahvaljujući strožim kreditnim uvjetima dobavljača ali i novim vladinim mjerama kojima je poboljšano plaćanje u javnom sektoru.

Povećani troškovi u kombinaciji sa smanjenim prihodima rezultirali su većim proračunskim deficitom nego što je bio planiran te tako promjenili ekonomsko stanje u državi. Kako bi financirala deficit, vlada je izdala obveznice na deset godina vrijedne 1,8mlrd eur po kamatnoj stopi od 6,6%. To predstavlja kratkoročnu pomoć državi, no povećava udio vanjskog duga u BDP-u koji će prestići 100% do kraja godine, smatra D&B. Vlada također traži nove mjere kako bi smanjila budžetski deficit a jedna od predloženih mjera bila je i uvođenje posebnog poreza na banke. D&B smatra kako bi takav porez banke samo prenjele na privatni sektor učinivši kredite skupljima i tako usporili ekonomski oporavak.

Pozitivno, Hrvatska i Mađarska su sklopile partnerski ugovor oko izgradnje cjevovoda kapaciteta 6,5 mlrd kubičnih metara godišnje kojima bi bile povezane dvije države. Time Hrvatska neće samo ovisiti o Ruskom Gazpromu nego će moći odabrati između više dobavljača plina.

Hrvatska je također zatvorila još dva poglavlja u pregovorima s EU. Od početka pregovora 2005 godine zatvorena su ukupno 22 od 33 poglavlja koja su potrebna kako bi zemlja pristupila EU. Vlada nastoji pregovore završiti do kraja 2011 odnosno početka 2012 godine. Ipak na nekim poglavljima kao što su sudstvo i temeljna prava ima još puno rada, te bi oni mogli odgoditi pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji.

izvor: Bonline

Objavljeno: 6.9.2010.
Pogleda: 1184
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije