Dug viši od 2000 eura uvjet je za proglašenje osobnog bankrota

 

Osobni krah proglasilo 1400 Slovenaca, a u Hrvatskoj bi ih, procjenjuje se, bilo na desetke tisuća

U dvije godine koliko im je dana ta mogućnost, približno 1400 Slovenaca proglasilo je osobni bankrot te se uz pomoć države pokušava nagoditi sa svojim vjerovnicima. Ministarstvo pravosuđa Republike Slovenije navodi da su do sada uspješno riješili 124 stečaja. Slovenska agencija za javnopravne evidencije – pandan hrvatskom registru pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – svakog dana na svojim internetskim stranicama objavljuje sve detalje vezane uz osobne bankrote – od imena dužnika preko svih drugih proceduralnih postupaka.

Srame se

– Slovenci se još uvijek srame – kazao je jedan od autora slovenskog zakona, sveučilišni profesor Šime Ivanjko, odgovarajući na pitanje kako to da se osobni bankroti ne broje u tisućama. Da bi netko zatražio osobni bankrot, dovoljno je da dulje od dva mjeseca duguje više od 2 tisuće eura. U prvoj godini primjene zakona pokrenuto je samo 340 postupaka zbog 48 milijuna eura ukupnog duga jer su dužnici morali platiti predujam za vođenje postupka – 2060 eura. Tek nakon što je za one koji su dokazali da ne mogu platiti predujam država preuzela na sebe obvezu plaćanja troškova postupka, porastao je i broj postupaka na više od tisuću. Slovenci duguju bankama, zadrugama, leasing-kućama, ali i državi te komunalnim tvrtkama, a profesor Ivanjko bankrotirane sugrađane opisuje kao “nesretne, ali poštene dužnike” koji su ostali bez posla i u dobi su od 45 do 50 godina. Prof. Ivanjko tvrdi da još nije došlo do konačnog oprosta dugova s obzirom na to da rok čekanja na konačni oprost može biti i do pet godina. To rješenje o tako dugom roku čekanja nije dobro te bi bilo dobro da se rok u Hrvatskoj skrati, odnosno da se zakonom daje ovlast sudu da odlučuje o oprostu i bez rokova čekanja kod onih dužnika koji zaista ne mogu vratiti ni mali dio dugova. Stečajeve uglavnom pokreću dužnici u želji da se oslobode dugova, rjeđe vjerovnici.

Postupak u tri faze

Sam postupak odvija se u tri faze, u prvoj vjerovnik plijeni imovinu dužnika, a ako ne uspije, određuje se rok od dvije do pet godina u kojem dužnik mora biti pod starateljstvom stečajnog upravitelja. Taj upravlja njegovim prihodima i imovinom kako bi se vratio stari dug, ali i sačuvalo dostojanstvo dužnika. Nakon pet godina sud može, ali i ne mora dužniku otpisati preostali dug. Hrvatska Vlada još nije objavila tekst zakonskog prijedloga, a prema “polaznim osnovama” sama procedura ne bi se puno razlikovala od svjetske prakse: dužnike i vjerovnika prvo bi se dovelo do mirovnog vijeća, a tek ako bi zatrebalo, u spor bi se uključili sudovi i stečajni upravitelji. Hrvatski stečajni upravitelj Dragan Tomaševski nije siguran da će samo donošenje zakona olakšati položaj dužnika jer se pokazalo da loša primjena uništi i najbolje propise. Pokazala je to ovih dana i primjena ovrha i ovršnog zakona zbog kojega je mjesec dana blokirana isplata gotovo svih kredita. Procjenjuje se da bi hrvatski građani obustavili otplatu čak 10 milijardi kuna bankarskih kredita (prema HNB-u oko 8 posto svih kredita). Ne plaćaju se ni režije te druge porezne obveze tako da bi se broj potencijalnih kandidata za bankrot mjerio desecima tisuća.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 1.2.2011.
Pogleda: 2399
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja