Država povukla DPS za tisuće korisnika kredita u stambenim štedionicama

 

Neki od dužnika Wüstenrota, 4112 građana koji otplaćuju stambeni kredit u toj štedionici, ovih su dana doznali da će ga vjerojatno vraćati mjesecima dulje nego što su mislili jer su ostali ukupno bez 5,7 milijuna kuna državnih poticaja za tu štednju. U problemima i ostale stambene štedionice.

Riječ je o ljudima koji koriste jedan od modela stambenih kredita za međufinanciranje što ga osporava Ministarstvo financija koje je ovrhom tim klijentima Wüstenrota retroaktivno povuklo poticaje za stambenu štednju u proteklih pet godina. Iz Ministarstva nam nisu ni slova odgovorili na naš upit, a bit je spora, po Wüstenrotovu objašnjenju, to što Ministarstvo smatra da poticaje ne treba dobiti stambeni štediša koji nije štedio propisano vrijeme i skupio minimum ušteđevine propisan zakonom:

- Dio kredita za međufinanciranje koji je stambenom štediši uplaćen iz kredita na ugovor stambene štednje činio je i osnovicu za traženje poticaja, što Ministarstvo financija osporava. Primjenom ovoga modela, koji smo preuzeli iz EU-a i koji je Hrvatska narodna banka ispravno odobrila krajem 2005. godine, a koji je Ministarstvo financija osporilo nakon pet godina uspješnog rada, htjeli smo klijentima olakšati proces realizacije stambenog kredita i učiniti ga jeftinijim - ističe Ivan Kunac, direktor marketinga u Wüstenrot stambenoj štedionici.

Šokantno pismo

Jedan od onih štediša koji su ostali bez poticaja je i Splićanin Anđelko Mornar: - Nazvao sam Wüstenrot i rekli su mi da za 15.000 eura kredita produljuju rok otplate i da ću ga morati plaćati još godinu i devet mjeseci dulje ili još 21 dodatnu mjesečnu ratu. Ne razumijem zbog čega bih morao plaćati kredit dulje nego što sam potpisao u ugovoru. Kredit sam podigao na 22 godine, rata mi je 97 eura. Morat ću platiti još dodatnih 21 mjesec po 97 eura ili još 2037 eura više. Umjesto 25.608 eura, koliko sam trebao otplatiti u 22 godine, s novim ću ratama otplatiti 27.645 eura.

Maratonsko čekanje

Naravno da nitko od naših 4112 klijenata koji su pogođeni ovom mjerom nije kriv za situaciju u kojoj se našao, ali naša je pravna pozicija u upravnom sporu koji se vodi s Ministarstvom značajno drugačija nego kod drugih stambenih štedionica i mi činimo sve kako naši klijenti ne bi bili oštećeni - kaže Ivan Kunac i objašnjava da je njihova specifičnost što je 95 posto ukupne štednje ili 1,2 milijarde kuna plasirano u stambene kredite. 

Već su bili na jednom sastanku u Ministarstvu na kojemu problem nisu riješili, no vjeruju u pozitivno rješenje. Kunac tvrdi da većinu klijenata koji su u međufinanciranju ovo nije pogodilo i da sustav državnih poticaja za stambenu štednju nije doveden u pitanje.  Budući da se razne mogućnosti međufinanciranja, koje resorno ministarstvo sada smatra spornim, godinama reklamiralo i nisu bile tajna, neki se štediše pitaju zašto ga se sada Ministarstvo financija sjetilo te vjeruju da je razlog u potrebi smanjivanja proračunskih rashoda. Podsjećaju da se proteklih nekoliko godina stambene štediše moraju načekati da im poticaji legnu na račun i uvjereni su da je najveći problem u tome što država nema novca.

Raiffeisen: Mi smo vratili novac

Nije samo od Wüstenrota Ministarstvo financija zatražilo povrat poticaja. Tražili su to i od Raiffeisen stambene štedionice čiji predsjednik Uprave, Hans Christian Vallant, kaže da je ona vratila poticaje:  - Našim klijentima nije provedena ovrha računa kojom su im skinuta poticajna sredstva. Naši štediše su potpuno sigurni i ne trebaju brinuti da će se naći u istovjetnoj situaciji s kojom se suočavaju štediše Wüstenrota.
RSŠ je postupila po rješenju Ministarstva financija te nakon toga zajedno s ostalim štedionicama koje su vratile državna poticajna sredstva pokrenula upravni spor, dok Wüstenrot stambena štedionica nije vratila poticaje i nalazi se u drugačijoj poziciji. 

U drugim štedionicama su mnogo rezerviraniji, a neki su nam poručili da se to njih uopće ne tiče i da nemaju nikakvih problema. Iz Prve stambene štedionice odgovorili su nam da nemaju nikakvih nepodmirenih obveza prema Ministarstvu vezanih uz povrat poticaja iz ranijih godina.  - Samim time Ministarstvo financija po računu štedionice nije izvršilo ovrhu, niti je to u mogućnosti. U pogledu bilo kakvih eventualnih otvorenih pitanja s Ministarstvom vezanih uz međufinanciranje, uvjereni smo u mogućnost pronalaska zajedničkog rješenja.

Poticaji od 15 posto

Sustav stambene štednje desetljećima funkcionira u mnogim europskim zemljama, a pretpostavlja da ljudima koji su spremni određeni broj godina štedjeti i taj novac združiti s kreditom štedionice radi kupnje stana država pomaže poticajima.  U Hrvatskoj poticaji iznose 15 posto od ušteđenog novca u godini dana do maksimalnih 750 kuna godišnje po jednom štediši, a da bi se stambeno kreditiranje preko štedionica učinilo atraktivnijim, zakonom je prije šest godina dopušteno štedionicama da klijentima odobravaju i kredite za međufinanciranje. To su krediti koji se mogu odobriti i prije isteka minimalnog roka štednje od dvije godine, a prema nekim procjenama, otplaćuje ih oko 10.000 ljudi.

Izvor: slobodnadalmacija.hr
Foto: iStock

Objavljeno: 26.9.2011.
Pogleda: 2690
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije