Blagi rast kamatnih stopa na novčanom tržištu

 

Završetak jednog i početak drugog razdoblja održavanja obvezne pričuve donio je malo uzbuđenja na tržištu novca. Kamatne stope najkraćih dospijeća očekivano su na samom početku razdoblja blago porasle, ali rast na duljem kraju krivulje potaknut je i tržišnim očekivanjima glede novog zaduživanja države na tržištu kapitala s ciljem podmirenja skorog dospijeća kunskog trezorskog zapisa ukupnog iznosa 2,65 milijardi kuna.

U skladu s početkom razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježen je rast potražnje za kunama do mjesec dana, ali ista je dijelom ostala nepodmirena zbog neusklađenosti uvjeta financiranja.

Prema indikatorima likvidnosti HNB-a likvidnost sustava premašila je 6 milijardi kuna što je najviša razina još od početka ožujka. Ponovno je u fokusu bila aukcija trezorskih zapisa, pri čemu je zabilježen osobiti interes za kunskim jednogodišnjim dospijećem. U uvjetima visoke likvidnosti i nedostatka atraktivnijih plasmana prinosi se nalaze pod blagim pritiskom unatoč razmjerno visokim potrebama države za refinanciranje. Ukupno je upisano 273 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezoraca uz pad prinosa na 3,95%, te 18 milijuna eura jednogodišnjih trezoraca uz valutnu klauzulu uz također niži prinos (2,90%).

U iščekivanju izdanja obveznice očekujemo nešto izraženiju potražnju za kunama koja će biti lagana podrška rastu kamatnih stopa na novčanom tržištu. Ipak, obzirom na trenutne uvjete na tržištu bojazni od presušivanja likvidnosti zasigurno nema. Ministarstvo financija u tjednu pred nama nema najavljenu aukciju trezorskih zapisa dijelom i zbog činjenice da nema dospijeća obveza po osnovi njihovih prethodnih izdanja.
Ovotjedno trgovanje na domaćem deviznom tržištu obilježili su deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro, koji su dodatno ojačali u drugoj polovini tjedna. Tečaj EUR/HRK je s razina oko 7,350 skočio na 7,375 kuna za euro. Deprecijacijski pritisci na kunu bili su posljedica jačanja očekivanja da bi moguće izdanje državne obveznice krajem studenog moglo biti isključivo kunsko. Takva očekivanja podržava skoro dospijeće kunskog trezorskog zapisa u iznosu 2,65 milijardi kuna te odluka Vlade da izdanje euroobveznice odgodi za prvo tromjesečje sljedeće godine. Rast tečaja EUR/HRK potaknut je prvenstveno potražnjom za devizama od strane korporativnog sektora zbog stagnacije inozemnog zaduživanja i orijentacije na domaće izvore financiranja postojećih inozemnih obveza. Srednji tečaj HNB-a posljedično je porastao iznad 7,350 kuna za euro.

U sljedećem tjednu očekujemo nastavak dominacije deprecijacijskih pritisaka na kunu u odnosu na euro pa bi se trgovanje moglo odvijati na razinama između 7,350 i 7,375, što će i dalje biti podržano neizvjesnošću vezano uz moguće izdanje državne obveznice. Pri tome nije isključeno povremeno i kratkotrajno spuštanje tečaja na niže razine zbog uzimanja profita. Na mjesečnoj razini očekujemo stabiliziranje tečaja na razinama oko 7,350 kuna za euro.

izvor: RBA analize

Objavljeno: 12.11.2010.
Pogleda: 1429
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije