Banke odobreni minus sada mogu 'kamatariti' najviše 12 posto

 

Kamata na dug po tekućem računu svim građanima od ovog mjeseca maksimalno će iznositi 12 posto s obzirom na lipanjsku odluku središnje banke o smanjenju eskontne stope s devet na sedam posto godišnje.

Tako će oni koji su u minusu od 5000 kuna od sada godišnje plaćati maksimalnih 600, umjesto 700 kuna, no ta vrsta kreditiranja i dalje se preporučuje samo kao privremeno rješenje koje je, s obzirom na i dalje visoku kamatnu stopu, posve nerazborito koristiti kao trajni izvor financiranja.

Ovisno o paketu ugovorenih usluga, kamata na dopušteno prekoračenje tako se, javljaju iz sedam domaćih banaka – Hrvatske poštanske banke, Erste banke, PBZ-a, OTP-a, Raiffeisena, Splitske i Zagrebačke banke – kreće od 6,99 do 11,99 posto, a sve navedene banke ulazak u crveno naplaćuju maksimalnih 12 posto. Prije HNB-ove odluke, kamate na dopušteni minus su se kretale od 6,99 do 14 posto, koliko je zaračunato na gotovo sedam milijardi kuna krajem prošle godine.

Prema podacima koje smo dobili iz banaka, udjel klijenata koji imaju ugovoreno dopušteno prekoračenje kreće se od 50 do 80 posto, iako to ne znači da se dopušteni minus u tom postotku i koristi.

Nakon odobrenja dopuštenog prekoračenja klijenti sami odlučuju hoće li ili ne koristiti taj limit, u kojem iznosu i kojom dinamikom će do isteka dopuštenog prekoračenja vratiti eventualno korištena sredstva, pojasnili su iz Zagrebačke banke.

Minus do 50 tisuća kuna
Iz PBZ-a dostavljaju i konkretnu brojku – od ukupnog broja građana koji imaju otvoren tekući račun s odobrenim prekoračenjem samo polovica njih ulazi u minus.

Iznos maksimalnog dopuštenog prekoračenja banke određuju individualno, prema preferencijama i željama korisnika, ali i njihovim kreditnim sposobnostima, i kreće se do maksimalnih 50 tisuća kuna, a umirovljenicima do 20 tisuća kuna.

Što se prosječnog iznosa dopuštenog prekoračenja tiče, iz Erste banke javljaju kako se on kreće oko 6700 kuna, dok je prosječan iznos iskorištenog dopuštenog prekoračenja oko 4500 kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine u toj banci bilježe blagi porast iznosa iskorištenih dopuštenih minusa, dok je situacija s ulaskom u crveno odnosno premašivanjem dopuštenog limita u Splitskoj banci, unatoč krizi, obrnuta te udjel klijenata s nedopuštenim prekoračenjem pada.

Procedura u slučaju ulaska u nedopušteni minus u svim je bankama ista, nakon nekoliko dana one klijentima šalju opomene koje se u većini slučajeva naplaćuju, a zatezna kamata iznosi 12 posto.

Opomene i do 100 kuna
Iz OTP banke tako javljaju da nedopušteno prekoračenje klijenti u najvećem dijelu podmiruju u propisanom roku s obzirom na to da je riječ o klijentima sa stalnim priljevom koji prekoračenje koriste kraće vrijeme.

Za ulazak u nedopušteno prekoračenje dostavlja se opomena koju većina banaka naplaćuje od 30 do 50 kuna, a sa svakom daljnjom opomenom ta naknada raste i najčešće iznosi 100 kuna.

Odluku o smanjenju eskontne, odnosno diskontne kamatne stope Savjet Hrvatske narodne banke donio je na lipanjskoj sjednici kada je ta stopa s obzirom na trend postupnog padanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu smanjena s devet na sedam posto godišnje, čime se najveća dopuštena kamatna stopa za građane smanjila na 12 posto.

Prema Zakonu o obveznim odnosima eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To znači da se, slijedom odluke narodne banke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba određuje na 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje, te da je najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto.

Posljednje tri godine najveće dopuštene kamate za građane iznosile su 14 posto.

Izvor: business.hr

Objavljeno: 11.7.2011.
Pogleda: 4603
Tagovi: krediti, štednja, financijske institucije