Banke mogu izdržati i dvaput više loših kredita

 

Pola dobiti banaka otišlo je u rezervacije, no trogodišnja zadržana dobit industrije veća je od devet milijardi kuna. Profitabilnost banaka pala je ispod 6 posto

Udio loših kredita u ukupnom bankarskom portfelju konstantno raste i ponovno iznosi oko šest posto, no banke su dovoljno kapitalizirane da podnesu i rast plasmana B i C kategorije do 11,5 posto.

– Čak i u slučaju crnog scenarija, ako bi svih 7,5 milijardi kuna dobiti otišlo u rezervacije, a operativna dobit pala na nulu, kapital ostaje netaknut. Bankarski je sustav stabilan – istaknuo je na predstavljanju godišnje analize troškova banaka direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Visoka adekvatnost

Bohaček je po tko zna koji put upozorio na pad povrata na kapital, koji je u ovom trenutku ispod šest posto i niži je od povrata na ulaganje u državne obveznice koji iznosi 6,25 posto. Dobit banaka pala je u ovoj godini 20 posto, no kapital je zato visokoadekvatan – 18,7 posto, odnosno 14 posto prema kriterijima Basela II.

– Da je adekvatnost kapitala 13 ili 14 posto, dobit bi bila znatno veća, ali i rizici. Banke imaju kapitala, zadržana dobit u posljednje tri godine iznosi devet milijardi kuna te mogu pretrpjeti mnogo jače udare krize – kaže čelnik HUB-a, no dodaje i da vlasnike zanima ostvarenje veće dobiti i nitko im ne bi smio prigovoriti ako odluče uložiti tamo gdje mogu dobiti veći povrat. Na svoju su zaradu, poručuje, platili sve poreze i doprinose. Kad u Hrvatskoj ponovno krene investicijski ciklus, a Bohaček vjeruje da će zasigurno krenuti, no neizvjesno je kada, dobit banaka ponovno će skočiti.

Kamate padaju

I aktivne i pasivne kamate već su godinu dana u laganom padu, aktivne ponajprije zbog pada cijene kapitala u inozemstvu.

– Kamate nisu mogle padati brže, zbog pada kvalitete plasmana i rizika dužnika. Sad im je prosjek 6,9 posto, a vraćanje na neke normalne razine može se očekivati poboljšanjem gospodarske situacije. No, neće to biti vrijednosti od dva ili tri posto kao prije – kaže prvi čovjek HUB-a. Na cijenu kamata direktno utječe udio loših plasmana i njegovim smanjenjem spuštaju se i kamate, sa zakašnjenjem od jednog kvartala. Generalni je zaključak HUB-ovih analiza da će se dobit banaka vjerojatno stabilizirati, a možda i blago porasti, uz uvjet da je Hrvatska dotaknula dno krize. Banke će, prognoziraju, ostati izvrsno kapitalizirane i stabilne te spremne odgovoriti na potražnju u sljedećem kreditnom ciklusu.

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 16.12.2010.
Pogleda: 1541
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije