Adio, HPB: 17. prosinca odluka o prodaji

 

Većina stručnjaka procjenjuje da je u utrci favorit Erste, što zbog veličine cijelog sustava, što i zbog priča da je Erste već imao vrlo prisnu komunikaciju s Ministarstvom financija.

Priča o privatizaciji posljednje važne hrvatske državne banke ulazi u samu završnicu. Već danas Vlada bi trebala dobiti prve neobvezujuće ponude za kupnju HPB-a. Dakle, već bi se danas moglo znati tko će presjeći desetljeće dugu trakavicu oko toga treba li ili ne treba prodati posljednju veliku državnu imovinu u bankovnom sektoru. Doduše, još bi se mogla dogoditi sedmodnevna odgoda roka za podnošenje neobvezujućih ponuda jer se upravo toliko odužio due diligence HPB-a. Bilo kako bilo, prema neslužbenim informacijama konačna odluka trebala bi pasti već 17. prosinca. Već je javna tajna da su glavni kandidati za kupnju Erste banka i OTP banka. Ponudu za kupnju dao je hrvatski Erste te mađarski, a ne hrvatski OTP.
Aduti OTP-a

Većina stručnjaka procjenjuje da je u utrci favorit Erste, što zbog veličine cijelog sustava, što i zbog priča da je Erste već imao vrlo prisnu komunikaciju s Ministarstvom financija. Naime, kuloari bruje da je ministar Linić pristao na kompromis u Zakonu o potrošačkom kreditiranju zato što je Erste poručio da neće dati velik novac za HPB uz visoku razinu pravne nesigurnosti koja je proizlazila iz dijela zakonskog prijedloga posvećenog kreditima u francima. Međutim, dobro upućeni tvrde kako ne treba zaboraviti da je OTP prerastao u vrlo važnog regionalnog igrača te da zasigurno ima potencijal za dobivanje utakmice s Ersteom.

Štoviše, on je, kad je u pitanju pozicija na hrvatskom tržištu, možda i gorljivije zainteresiran za HPB nego Erste. Naime, trenutačno je tržišni udio OTP-a samo 3,3 posto te, ako želi biti iole važniji igrač u hrvatskoj utakmici, nužno za svoje operacije treba HPB koji je u zadnje tri godine uspio doseći lijepih 4,4 posto tržišta. Usto OTP banka ima trend pada imovine od 0,8 posto sredinom godine, a HPB je uvelike prestiže i po dobiti (62 prema 49 milijuna kuna). Veličina tržišnog udjela simbolički bi bila više nego važna i Erste banci jer bi tako postala druga financijska kuća iza Zagrebačke banke te potisnula PBZ na treće mjesto. Ni Erste nema rast imovine impresivan kao HPB – drži se na neutralnih +0,3 posto sredinom godine, a dobit mu je samo 2,5 puta viša od HPB-ove iako ima 3,9 puta veću imovinu. Jednostavno, iz godine u godinu HPB je pod vodstvo Čede Maletića uspijevao povećavati svoju učinkovitost.
Zagovornici državnog bankarstva rekli bi da je onda pitanje trebali uopće prodavati HPB, pogotovo u trenutku krize, ali treba znati da je Čedo Maletić, koliko god bio važan za HPB, samo biološka činjenica te da bi se u državnoj banci opet mogao ponoviti jedan Protega koji je banku zamalo odveo u propast. I Ersteu i OTP-u sigurno je jako zanimljivo to što je od 2010. do sredine 2013. HPB povećavao tržišni udio u svim ključnim parametrima poslovanja – u aktivi sa 3,8 na 4,4 posto, kreditima sa 3,5 na 4,3 posto te depozitima sa 4,1 na 5 posto. Tako se doveo u vrlo neobičnu poziciju da performansama nadmašuje ne samo potencijalne kupce nego veći dio bankovnog sustava. Primjerice, kad je u pitanju aktiva u 2010., HPB je rastao 5,8, a sustav 3,5 posto, u 2011. 11,2, a sustav 3,9 posto te u 2012. 3,7 posto, dok je sustav pao 1,7 posto!

Posebno je impresivno što je HPB uspio nadmašiti rast sustava prema kreditima i prema depozitima. U 2010. HPB-u su rasli krediti 15,7 posto, a sustavu 6,1 posto, u 2011. 9 posto, a sustavu 6,1 posto te u 2012. HPB-u 12,7 posto, dok je bankarski sustav pao 2,7 posto. HPB je uvelike nadmašio brzinom rasta bankarski sustav i prema rastu depozita te, posljedično, i u ukupnom tržišnom udjelu. OK, zbog neodgovornog poslovanja u prijašnjem razdoblju HPB ima osjetno veći udio loših plasmana u ukupnim plasmanima, ali ti su plasmani sada rezervirani te, gledano srednjoročno, banka može i bez državnih hibridnih instrumenata u kapitalu.Zašto nema više interesa za kupnju dobrog radnog konja? Sasvim je sigurno da su razlozi hrvatska recesija i posljedice nedavne svjetske financijske krize.

Dobri radni konj

Banka ima lijepu mrežu od svojih 60 poslovnica te izuzetan retail potencijal zbog strateške suradnje s tisuću poštanskih ureda i niske penetracije u određenim dijelovima prodajnog portfelja kao što su, primjerice, osiguranja. To će biti podjednako zanimljiva priča za oba aspiranta, ali će Ersteu puno zanimljivija biti činjenica da HPB gotovo uopće nije izložen financijski i reputacijski vrlo problematičnim kreditima vezanim uz švicarski franak. Naime, HPB ih ima samo 0,7 posto u svom kreditnom portfelju, a prosjek je bankovnog sustava golemih 9 posto. Valja znati da je Erste banka prednjačila i po brzini i volumenu odobravanja kredita u francima tako da bi spajanjem svog i HPB-ova kreditnog portfelja barem djelomično “ispeglala” svoj problem s izloženošću poslovanja kreditima u francima.

Procjenjuje se da bi ta razina interesa mogla biti presudna u konačnoj utakmici. Iako hrvatska Vlada nema puno prostora za arbitriranje s ponuđenom cijenom jer se mora pridržavati europskih pravila igre, ostaju još pitanja tržišne koncentracije (gdje bi Erste mogao imati više problema) i pitanje političke prihvatljivosti kupca. OTP je mađarska banka koja je dobro povezana s MOL-om i mađarskim političkim vrhom. Nije se teško prisjetiti da je OTP banka bila ta koja je dala pozadinsko jamstvo za održavanje notornog kredita kojim su menadžeri Podravke u aferi Spice financirali kupnju dionica.

Dakle, vrlo je zanimljivo pitanje hoće li Linić, koji je najprije prodao udio u Ini mađarskom MOL-u, sada opet sklopiti “dobar posao” s Mađarima.

Izvor: Večernji list

Objavljeno: 2.12.2013.
Pogleda: 3043
Tagovi: financijske institucije