656 Hrvata u bankama je vani uzelo 218 mil. eura kredita

 

HNB navodi da je prosječan dug po kreditu 332.000 eura. Obični građani zasad su osuđeni na banke u Hrvatskoj

Radni odnos, stalni izvor prihoda i boravak u toj zemlji glavni su razlozi zbog kojih će za većinu hrvatskih građana jeftini krediti u EU još dugo biti san. Otkako je HNB pojednostavio pravila za protok kapitala iz Hrvatske prema inozemstvu i obrnuto, nijedna relevantna banka u okruženju nije pozvala hrvatske državljane da se zaduže kod njih. Dapače, sve odreda upućuju na svoje podružnice u RH ili matične banke, što u europskoj bankarskoj praksi i nije iznimka nego pravilo.

- Teoretski, financijske bi usluge trebale biti dostupne svima, ali bez obzira na to, više od 90 posto građana iz novih članica EU isključivo se koristi uslugama matičnih banaka - kaže Stribor Erega, financijski stručnjak. Cijena stambenih kredita u starim članicama EU od oko 3 posto dvostruko je niža nego u RH.

Manje je poznato da su se i dosad pojedinci mogli zaduživati u inozemstvu, a podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju da je ta povlastica bila dostupna samo rijetkima. Građani su, navode u HNB-u, potkraj kolovoza 2010. dugovali inozemnim kreditorima 218,4 milijuna eura, a prosječan iznos kredita koji su zadužili bio je 332 tisuće eura, uglavnom u Austriji, a tek onda manjim dijelom u Velikoj Britaniji i Švicarskoj.

Kad se ukupan iznos kredita podijeli s prosječnom vrijednošću, dolazi se do podatka da je takve kredite uzelo 656 građana. Tko su oni, HNB, naravno, ne otkriva, a Stribor Erega smatra da su to uglavnom bogati VIP klijenti kojima će svaka banka otvoriti vrata. Poželjni klijenti austrijskih banaka su i vlasnici polica osiguranja tamošnjih osiguravatelja, koje su korištene kao jamstvo za kredite.

– Vjerujem da će se pojaviti tvrtke koje će posredovati u pribavljanju kredita u inozemstvu, a takvu će uslugu najprije ponuditi banke koje nemaju podružnice u Hrvatskoj – kaže Erega. No, ni to posredovanje nije jeftino, najčešće je od 1 do 3 posto kredita, pa je pitanje isplati li se to.

Ulaskom Hrvatske u EU i kod nas bi kamate trebale pasti, no sve dok se država zadužuje uz 7% kamata, ni građani neće jeftinije do kapitala.

Cijenu kredita kod nas diktiraju kamate na štednju

Zapadni bankari nisu široke ruke prema strancima, pogotovo s Istoka, jer njihove podružnice jako dobro zarađuju na razlici u cijeni kapitala. No, u pitanju je i zaštita ulaganja.

- Banke vole znati sve o svojim klijentima, moraju biti sigurne u vrijednost hipoteke koju uzimaju i njezinu procjenu. Obični se klijenti mogu raspitati u inozemstvu za kredite, ništa ih to neće koštati, ali ne vjerujem da će uspjeti – kaže Erega.

Osim rizika za zemlju, cijenu kredita u RH diktiraju i visoke kamate na štednju.

- Pet posto kamata na depozite u RH negativno je za sve, potiče na rentijerstvo, a ne poduzetništvo – komentira taj bivši bankar, inače autor knjige "Što banke ne žele da znate".

izvor: vecernji.hr

Objavljeno: 27.1.2011.
Pogleda: 2031
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije, krediti, štednja