2009. Loša poslovna godina za bankare

 

Ukupna dobit banaka nakon poreza u 2009. godini smanjena je za 25% u odnosu na 2008. i to isključivo uslijed povećanih troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni.

Podaci HNB-a o poslovanju banaka u čitavoj prošloj godini pokazali su nam da su očekivanja koja smo imali na temelju rezultata za razdoblje od siječnja do rujna 2009. bila ispravna te da su trendovi iz prethodnih razdoblja u četvrtom tromjesečju nastavljeni i produbljeni, pišu analitičari PBZ-a u ponedjeljak objavljenoj tjednoj analizi.

Banke su tako u posljednja tri mjeseca prošle godine nastavile knjižiti povećane troškove rezerviranja što je, očekivano, dovelo do snažnog pada dobiti na godišnjoj razini. Ukupna dobit banaka nakon poreza u 2009. godini smanjena je za 25% u odnosu na 2008. i to isključivo uslijed povećanih troškova rezerviranja za identificirane gubitke koji su gotovo učetverostručeni.

Unatoč povećanim kamatnim troškovima, kontrola ostalih troškova poslovanja i rast prihoda po svim osnovama rezultirali su rastom neto prihoda prije rezerviranja za 13% na godišnjoj razini. To je, međutim, bilo nedovoljno da bitnije ublaži pad profita u uvjetima višestrukog rasta troškova rezerviranja. Slijedom toga, bruto dobit većine banaka gledajući pojedinačno je u padu, a sedam banaka završilo je godinu s gubitkom u poslovanju.

Iznimke su bile četiri manje banke, te od većih Société Générale-Splitska banka koja bilježi rast dobit prije oporezivanja za 14%. Ipak, treba primijetiti da je ukupnu dobit banaka znatno srušila HPB te ako se isključi njenih gotovo 500 milijuna kuna troškova rezerviranja u 2009, dobit banaka bila je niža za oko 18%.

Kamatni prihodi u 2009. porasli su za nešto manje od 5%, što je solidno ako se ima u vidu nisku stopu rasta kredita od tek 3% u protekloj godini (bruto, nekonsolidirano). Najveći rast ostvarili su kamatni prihodi od kredita središnjoj državi (+58%), dok su prihodi od kredita (nadoknadivih) stanovništvu porasli za 5%, a poduzećima za 7%. Prema izvješćima dostavljenim Zagrebačkoj burzi, od tri najveće domaće banke, najviši rast kamatnih prihoda od plasmana stanovništva u 2009. godini ostvarila je Erste banka (+11%).

Slab rast kamatnih prihoda nije uspio poništiti učinak visokog rasta kamatnih troškova za 13% uslijed rasta pasivnih kamata te su stoga neto kamatni prihodi smanjeni za 4%. Analizirajući kretanje kamatnih troškova prema izvorima, lako se uočava da je borba za štediše rezultirala visokim rastom troškova na sredstva posuđena od stanovništva. Tako su na ukupne depozite stanovništva banke obračunale 26% viši iznos kamata u 2009. godini, što je isključivo posljedica porasta troškova kamata na oročene depozite stanovništva.

Gledajući neto kamatne prihode tri najveće banke, najuspješnija je u 2009. bila Erste banka kod koje su isti povećani za 3,6%, dok su PBZ i Zaba zabilježile njihov pad. Kontrola operativnih troškova bila je evidentno jedan od prioriteta banaka u protekloj godini s obzirom da su isti zabilježili tek neznatan rast od nominalnih 0,3% na godišnjoj razini, odnosno ostvarili su realan pad. Potonje je rezultat rezanja troškova zaposlenika za 3% što je ostvareno vjerojatno putem smanjenja broja zaposlenih, s obzirom da je u tri najveće banke broj zaposlenih krajem 2009. bio niži za oko 3% u odnosu na kraj 2008., a moguće i putem smanjenja plaća.

Ukupni troškovi rezerviranja skočili su za 210% u usporedbi s 2008. (za identificirane gubitke i više, 283%, no kako su banke prihodovale dio rezerviranja za neidentificirane gubitke, ukupna je brojka nešto niža). Time je udio ispravaka vrijednosti u neto prihodima prije rezerviranja porastao sa 16% u 2008. na 44% u 2009. Drugim riječima, troškovi rezerviranja "pojeli" su gotovo polovicu neto prihoda banaka.

Udio tri najveće banke, koje krajem 2009. imaju udjel od oko 55% u ukupnoj aktivi i kreditima bankovnog sustava, u troškovima vrijednosnih usklađivanja čini oko 37%. Do raskoraka između udjela u aktivi i kreditima s jedne, te u troškovima rezerviranja s druge dolazi zbog visokih troškova vrijednosnih usklađivanja HPB-a (477 mln kn), pa ako se ove troškove isključi iz ukupnih troškova sustava, udio tri najveće banke penje se na više od 40%.

Povećani troškovi rezerviranja posljedica su pogoršanja kvalitete plasmana (zbog recesije), odnosno reklasifikacije dijela plasmana u nižu kategoriju (B ili C) pa je udio kredita klasificiranih kao B i C u ukupnima iznosio krajem 2009. 7,8% i bio viši za 2,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2008. Udio B i C plasmana kod kredita stanovništvu iznosio je 5,8% (2008: 4%), dok je kod kredita poduzećima bio i znatno viši te je iznosio 12,8% (2008: 7,5%).

Analitičari PBZ-a procjenjuju da će se u 2010. nastaviti rast troškova rezerviranja s obzirom na očekivani nastavak recesije, opadanje dohodaka kućanstava i rast nezaposlenosti, te priznavanje troškova rezerviranja od dijela plasmana koji su u protekloj godini reprogramirani.

Iako likvidnost ni sada nije upitna, kaže se u analizi, kako u postojećim uvjetima ne vide prostora za rast u sustavu najznačajnijih depozita, onih od građana, navedeno će biti ublaženo spuštanjem stope obvezne pričuve banaka za daljnjih 1-2 postotna boda, kako je najavila središnja banka. Slijedom toga analitičari PBZ-a vjeruju da će se barem u korporativnom sektoru vidjeti djelomične pomake nabolje kao rezultat suradnje banaka i HBOR-a, s obzirom da bitniji rast potražnje stanovništva za kreditima u uvjetima nesigurnosti na tržištu rada ne očekuju. Zaključuju kako je rast kamata dosegnuo svoj vrhunac u prethodnoj godini (i aktivnih i pasivnih), te predviđaju postupne pomake naniže.

PBZ analize

Objavljeno: 23.2.2010.
Pogleda: 1394
Tagovi: financijske institucije