12.000 građana ne vraća stambeni kredit!

 

Rješenje žalbe na tužbu dužnika u francima dat će novi smjer pregovorima, a objava suda očekuje se sredinom svibnja. Svi peru ruke od odgovornosti

Bez obzira na prosvjed dužnika u francima i najavu novih okupljanja, idućih dana ne treba očekivati pomake u odnosu dužnika i banaka sve dok se Vrhovni sud ne izjasni o žalbama koje su podnijele banke i Udruga Franak. A ta se presuda očekuje sredinom svibnja. Iako je odbacio mogućnost opće intervencije HNB-a, guverner središnje banke aktualizirao je status najugroženije skupine dužnika – građana koji su prestali vraćati stambene kreditete im prijete deložacije i sudski postupci ovrhe, neovisno o tome u kojoj su valuti zaduženi.

Banke ne bi u najam

Takvih je kredita trenutačno gotovo 9 posto, ukupne vrijednosti 4,9 milijardi kuna! Pretpostavimo li da su dužnici prestali vraćati kredite u trenutku kad im je ostalo 400.000 kuna glavnice, riječ je o približno 12 tisuća dužnika kojima su banke blokirale račune. Vujčić smatra da kod dužnika “vrlo slabe i upitne kreditne sposobnosti” sav gubitak moraju preuzeti banke, posebno kad je riječ o francima. Bankari su i na skupu guvernera regije (Erste, Hypo, Raiffeisen) potvrdili spremnost da pomognu dužnicima prema socijalnim kriterijima, no odbijaju generalni oprost duga koji traži Udruga Franak. Ako je procjena o 12 tisuća ljudi točna, jer nitko ne izlazi s točnim podacima, prema Vujčićevu bi prijedlogu svima njima mogla stići ponuda da vrate ključeve stana bankama, riješe se duga i ostanu živjeti kao zaštićeni najmoprimci. Banke kažu da su spremne progutati gubitke socijalnih kategorija dužnika, no ne na način kako je to Vujčić zamislio. Banke ne žele stanove nazad niti im je sjela ideja o najmu, već bi te stanove uz određeni diskont prodali državi. Vlada, dakako, zato nema novca i zato se tri mjeseca vrte u krug.Potvrdi li Vrhovni sud mišljenje Visokog trgovačkog suda da je devizna klauzula zakonita, past će u vodu sve nade Udruge Franak da se krediti preračunaju po početnom tečaju. Mala je vjerojatnost da bi Vrhovni sud mogao srušiti deviznu klauzulu, jer se tako nešto nisu usudili ni u Mađarskoj gdje je Vrhovni sud prosudio da dužnici snose valutni rizik.

Šuker: Pomoć za prvi stan

No, Mađari su kaznili banke zbog nezakonite promjene kamatnih stopa, a u sličnom smjeru ide i presuda hrvatskog Visokog trgovačkog suda. Bitka se bije i na političkom i na pravnom terenu, jer svi peru ruke od odgovornosti. Ako i dođe do kompromisa, paket bi mogao nuditi više varijanti, jači otpis duga za socijalno ugrožene uz vraćanje stanova, konverziju u eure po zamrznutom tečaju, ali uz prebacivanje razlike do tržišnog tečaja u tzv. balon-kredit. Rohatinski je 2011. obećavao regulatorne ustupke, poput tretmana balon-kredita kao nerizičnih, a slično bi mogao ponuditi i Vujčić.

Karamarkovo priklanjanje zahtjevu za Vujčićevom ostavkom otvorilo je pitanje što je radio HDZ od 2004. do 2008. kada je počela poplava kredita, zašto tadašnja HDZ-ova vlada nije intervenirala, zajedno s guvernerom. Ivan Šuker koji je tada bio ministar financija kaže da je i sam nekoliko puta upozorio na opasnost tih kredita.

– Rekao sam u Saboru i u gostovanju u TV emisijama da ti krediti kriju određenu opasnost – kaže Šuker, no tada se nije znalo koji bi i u kojem obujmu rizik mogao biti, a to je područje u nadležnosti monetarne politike. Šuker podsjeća da se ministrica Martina Dalić uključila kada su se problemi s tečajem franka počeli osjećati.

– Potrebno je pomoći korisnicima kredita u CHF koji su kredit uzeli za prvi stan, odnosno ugraditi socijalni aspekt – kaže Šuker.

Željko Rohatinski, 2011.

Rješenje ovog problema postoji ako mu pristupimo na racionalan način. A to prije svega znači da ovo što se zbiva ne smijemo gledati isključivo kao socijalni, a posebno ne kao politički problem. Podizanje kredita ugovorna je obveza kod koje su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze. HNB je u mnogo navrata javno upozoravao na takav rizik.

Željko Rohatinski, 2010.

Građani su imali izbora. Krediti u CHF nisu bili jedini u ponudi,a HNB nije mogao niti može utjecati na kretanje tečaja CHF i eura, što smo jasno rekli. Sad ne može biti sentimenata prema korisnicima kredita u CHF. To je bilo kao klađenje, kad je franak slabio, zarađivali su, kad se odnos promijenio, počeli su gubiti. No, to je bio njihov izbor.

Boris Vujčić, 2005.

Hrvatska narodna banka priprema mjeru kojom će omogućiti građanima da utvrde kolikoće ih stvarno koštati krediti, ne samo u eurima nego i u sve popularnijim švicarskim francima.HNB će ih obvezati da kod svakog kredita iskažu efektivnu kamatnu stopu sa svim troškovima. Naizgled jeftini krediti u švicarskim francima nose značajan tečajni rizik kojeg građani nisu svjesni.

Boris Vujčić, 2005.

Sve je više kredita u švicarskim francima, a građani nisu ni svjesni kakav tečajni rizik preuzimaju ako se odluče za takav kredit. Središnja banka svojim intervencijama održava euro u rasponu plus minus pet posto,dok za to, što se tiče švicarskih franaka, nema nikakve garancije. Građani moraju biti svjesni da unatoč povoljnim kamatama na švicarske franke kod dugoročnih, na primjer stambenih kredita na 20 godina, preuzimaju rizik da u međuvremenu tečaj poraste 10 do 15 posto. Čak i ako Hrvatska uvede euro, švicarski je franak izvan eurozone i Europsku središnju banku neće biti briga što je neki građanin u Hrvatskoj uzeo kredit u švicarskim francima.

Franjo Luković, 2008.

– Kad smo shvatili da regulator to neće zabraniti i da možemo izgubiti klijente, i sami smo nažalost stavili tu ponudu na police

 

Izvor: Vecernji.hr 

Objavljeno: 13.5.2015.
Pogleda: 6266
Tagovi: financijske institucije