Stambena štednja spašena, država ipak vraća poticaje

 

Štedioničari upozoravaju na to da će prednosti stambene štednje tek doći do izražaja kada poraste cijena novca.

Građani koji štede u stambenim štedionicama napokon mogu odahnuti jer Vlada priprema zakon u kojem jasno odustaje od 'petljanja' po stambenoj štednji.

Državni poticaji neće se ukidati već postaju varijabilni i ovisit će o kamatama na štednju u bankama. Za ovu godinu to konkretno znači da će država isplatiti poticaj od 4,9 posto ili najviše 245 kuna što će proračun u 2016. stajati oko 50 milijuna kuna. Nakon dvogodišnjeg prepucavanja u kojem je na inicijativu bivšeg ministra Slavka Linića zamalo ukinut institut stambene štednje s argumentom da čemu 'debelim guskama mazat vrat', štedionice su ipak našle zajednički jezik s ministrom Borisom Lalovcem. Do 8. lipnja traje javna rasprava o novom zakonu koji će zamijeniti uredbu iz prosinca prošle godine po kojem će poticaji ubuduće biti zbroj prosječne kamate na oročenu štednju u bankama uvećanu za faktor stabilizacije ili pola prosječnog prinosa petogodišnjih obveznica države.

Taj faktor u obzir uzima činjenicu da se u štedionicama štedi na rok od obično pet godina, a u bankama osjetno kraće, tek godinu do dvije. "S obzirom na situaciju, rekao bih da je zakonsko rješenje dobro i za nas i za sve štediše", zadovoljan je Zdravko Anđel iz Odbora za stambenu štednju pri HUB-u i čelnik Wüstenrotove štedionice. "Sustav štiti štednju i dobro je što se prate kretanja na tržištu jer poticaji rastu kada rastu kamate na štednju u bankama. I obrtnuto, kad su kamate na štednju niske, mali su i poticaji što za porezne obveznike znači da se optimiziraju rashodi proračuna jer država ne daje previše što nam se ranije zamjeralo", kaže Anđel. Očiti nedostatak je što formula za poticaje na prvi pogled izgleda komplicirano, posebno jer su klijenti godinama naviknuti da očekuju, primjerice 500 poticajnih sredstava godišnje. Iako će poticaji biti niski kad su kamate niske, stambena štednja je atraktivna i bez konkurencije jer rastom kamata poticaji progresivno rastu", ističe Anđel.

Koliko je važna stambena štednja pokazale su čak dvije analize koje je Vlada na vrhuncu rasprave jednostavno ignorirala. Iz Vlade su izlazile skandalozne izjave da stambena štednja 'nije normalan način poslovanja već služi za zaradu na kamati', a pljuštale su i kritike iz Europe da se time ugrožavaju najmanje 600 milijuna kuna stranih investicija u štedionice. Danas je situacija dijametralno suprotna pa, paradoksalno, upravo argumente štedionica Vlada navodi kao argumente za izmjenu zakona po hitnom postupku. Za oko 700.000 štediša stabilan zakonski okvir postavlja osnove za sada ozbiljno uzdrmano povjerenje u sustav bez kojeg je nemoguć daljnji razvoj, a time i pozitivan učinak na BDP i javne prihode.

Jedan od konkretnih brojki koje je izrodila analiza jest da se na jednu kunu isplaćenog poticaja kroz poslovanje štedionica u proračun vraćaju 2,5 kune. Jačanjem povjerenja u sustav stambene štednje omogućava se sigurna dugoročna štednja i krediti uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo vrijeme otplate što znači rješavanje stambenog pitanja uz relativno manje kreditno zaduženje što pozitivno utječe na razvoj društva u cjelini, pozitivan je utjecaj na pokretanje građevinske industrije, malog poduzetništva te suzbijanje sive ekonomije, pedantno navodi Vlada. Upravo se u eri aktualne panike oko kredita u francima, čije se definitivno rješenje ne nazire niti gotovo pola godine od zamrzavanja tečaja, kristaliziraju prednosti sustava stambene štednje.

Budući da su stambeni krediti u štedionicama uglavnom vezani uz eure (ali ih ima i u kunama) uz fiksnu kamatu, problematična je naplata tek oko jedan posto njih, dok je istodobno u bankama ta brojka značajno viših oko 8,8 posto. Anđel upozorava da će prednosti stambene štednje tek doći do izražaja u budućnosti kada poraste cijena novca na valu rasta referentnih kamata, poput euribora. Na to je već upozorio i guverner HNB-a Boris Vujčić rekavši da će to uzrokovati skok otplatnih rata na sve kredite s promjenjivim kamatama pa se čini da državi uoči novog potresa, kojeg mnogi nazivaju i daleko većim problemom od švicarca, nije zgorega građanima omogućiti alternativu bankarskim kreditima.

 

Objavljeno: 27.5.2015.
Pogleda: 6632
Tagovi: financijske institucije, štednja