Kreditna aktivnost HBOR-a skočila 57 posto u šest mjeseci

 

Veća aktivnost bilježi se u svim segmentima, a malim i srednjim poduzetnicima odobreno je 506 mlrd. kuna.

Tri mjeseca nakon naprasnog odlaska Vladimira Kristijana s čela Hrvatske banke za obnovu i razvoj zbog, po njegovom- različitih vizija banke, a Vladinom spočitavanju podbačaja u kreditiranju, iz HBOR-a stižu dijametralno suprotne vijesti.

U prvih šest mjeseci banka je povećala kreditnu aktivnost 57 posto te kroz kreditiranje, osiguranje izvozna i izdavanje garancija gospodarstvu plasirala 4,9 milijardi kuna, a udio investicijskih kredita se vratio na pretkrizne razine. Povećanje kreditne aktivnosti zabilježeno je u svim segmentima, a najaktivniji korisnici kredita bili su mali i srednji poduzetnici. Njima je odobreno 640 kredita po specijaliziranim programima od ukupno 506 milijardi kuna što je 27 posto više nego u prvih šest mjeseci lani.

 

80posto

dosegao je udio investicijskih kredita u ukupnima

Petinu više za izvoz
Kreditiranje izvoza bilježi povećanje od 20 posto; kroz izvozne programe plasirano je 2,8 milijardi kuna. "Uz povećanje kreditne aktivnosti značajan pokazatelj je i povećanje investicijskih kredita na 80%", ističu u HBOR-u dodajući da je tolik udio investicijskih kredita bio karakterističan u vremenu prije krize. U razdoblju između 2008. do 2014. krediti za investicije dosezali su od 16 do najviše 54%. "Promjena trenda pozitivni je pokazatelj koji potvrđuje činjenicu kako je došlo do pokretanja novog investicijskog ciklusa u hrvatskom gospodarstvu", poručuju iz Uprave razvojne banke.

Je li takva opaska državne razvojne banke preuranjena, ostaje vidjeti. Anketa HNB-a o kreditnoj aktivnosti banaka za posljednje tromjesečje 2014. te prvi kvartal ove godine, ukazala je na poboljšanje uvjeta kreditiranja tvrtki i oporavak potražnje, posebice malih i srednjih poduzeća, no stope rasta kreditiranja i dalje su relativno niske. Banke su ublažile kriterije dijelom zbog visoke likvidnosti, ali i pozitivnih prognoza. Banke tvrde da tvrtke traže novac za financiranje investicija u zalihe i obrtni kapital te restrukturiranje duga, dok istodobno primjećuju pad investicija u fiksni kapital, interno financiranje i restrukturiranje.  

Kamen spoticanja
Premda se Uprava na čelu s Dušanom Tomaševićem u polugodišnjim rezultatima ne dotiče izravnog kreditiranja, njegov rast je kamen spoticanja s Bruxellesom koji je Vladi predbacio da ne primjenjuje najbolju praksu za nacionalne razvojne banke.  O prijedlogu EK da se HBOR, koji je uključen u javni dug (što je dijelom i uzrokovalo njegovu eksploziju na 88 posto BDP-a) stavi pod nadzor središnje banke naišla je na gluhe uši. No, zakon o HBOR-u kojim bi on postao još galantniji nego dosad, 'zapeo' je u proceduri.

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 29.7.2015.
Pogleda: 3863
Tagovi: