Švicarski franak konačno ispod 6%, euro jači od dolara 45%

 

Na današnjoj tečajnoj listi švicarski franak konačno je pao ispod 6kn, te sada iznosi 5,999 kn. Euro ponovno raste - prošli je tjedan na svjetskim deviznim tržištima trgovanje EUR/USD završilo sa tečajem 1,454.

Čim je prošlog četvrtka grčki parlament izglasao oštre mjere štednje, švicarski franak oslabio je za 1,32 posto naspram eura te je nastavio slabiti. U tri dana prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima oslabio je za 3,37 posto, a u Hrvatskoj za 3,8 posto - sa 6,22 na današnjih 6,02 kuna, po srednjem tečaju HNB-a. Toliko velik pad nije zabilježen od sredine siječnja na domaćoj tečajnici.

Na tečajnici HNB-a euro je, pak, ojačao u proteklih nekoliko dana zbog izdanja euroobveznice, što je dovelo do povećanja potražnje za eurima ne bi li se namirila upisana obveznica. Tako je tečaj eura dospio sa 7,37 na 7,4 kune. To je znatno više nego u isto vrijeme 2010., kada je vrijedio 7,2 kune.

Što se tiče franka, nije posve jasno je li ovo naznaka promjene trenda, jer je u vrijeme pisanja ovog teksta ta valuta bilježila oprečna kretanja - malo je jačala pa slabila pa ponovno jačala.

Analitičari su na raznim portalima komentirali da mjere štednje samo jedne članice eurozone ne znače i oporavak eura, kad se zna da su u sličnim problemima (kao i Grčka) još Irska, Portugal, Španjolska, Italija, a odnedavno se spominje i Slovenija. Švicarska, koja je teritorijalno smještena u središtu eurozone i koja nije pristupila Europskoj uniji ni Europskoj monetarnoj uniji, ispala je utočištem za kapital iz susjednih europskih zemalja čija je zajednička valuta izgubila na povjerenju i vrijednosti zbog financijske nediscipline pojedinih država nakon što su nacionalne valute zamijenile eurom.

Zbog svega toga velike su zarade ostvarili oni koji su svoj kapital sklonili u Švicarsku ili ga zadržali u svojoj zemlji, ali su svoje investicije indeksirali u francima ili promijenili eure i ostale valute u "švicarce".

Dakako, postoji i druga strana medalje, a nju su okusili oni koji su svoje investicije ili potrošnju financirali kreditima čija je otplata vezana za kretanje franka. Sudbina je to koja je pogodila brojne fizičke i pravne osobe u zemljama istočne Europe, a među njima i stanovnike Hrvatske. Ne samo da su im banke povećale kamate zbog povećane rizičnosti naplate kredita - neke su ih, doduše, u međuvremenu vratile na ranije razine - već su im drastično poskupile otplatne rate zbog rasta vrijednosti te valute. Poskupili su ih za 42 posto u 3,5 godine, a pogotovo je kritična bila 2010., kada je franak aprecirao za 20 posto.

Izvor: Moj bankar, HNB, Glas Istre

Objavljeno: 5.7.2011.
Pogleda: 2584
Tagovi: krediti, makroekonomija, financijske institucije