06 tra 2015
Financijske institucije

Osiguravatelji su spremni na novu regulaciju: prema studijama utjecaja primjereno su kapitalizirani

O promjenama koje očekuju osiguravatelje od sljedeće godine i ostalim trendovima u industriji razgovarali smo s direktorom Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvojem Paukovićem.

ravo je završila javna rasprava o izmjenama Zakona o osiguranju. Koje su glavne novosti?

Poslovanje društva za osiguranje od 1. siječnja 2016. regulira novi, napredniji i složeni regulatorni okvir – Solventnost II. Već nekoliko godina pripremaju se na novu regulaciju čije je oblikovanje na europskoj razini započelo još 2000. Ključne promjene odnose se na nova pravila solventnosti i upravljanja rizikom, novi pristup vrednovanju imovine i tehničkih pričuva, nadzor temeljen na procjeni rizika i zahtjevnijem izvještavanju. Temeljni ciljevi Solventnosti II su zaštita osiguranika, primjerena kapitaliziranost, anticipiranje tržišnih promjena i utemeljenost na principima, a ne na strogim pravilima. Prema studijama utjecaja nove regulacije, društva za osiguranje u Hrvatskoj primjereno su kapitalizirana.

Premije u autoosiguranju jako su pale, ali manje je i šteta, rjeđe se vozi zbog štednje u krizi. Koliko niže štete mogu neutralizirati pad premije?

Štete stalno padaju, niže su bile i u siječnju, dobrim dijelom zbog boljih cesta i razvijanja vozačke kulture. Kriza je zasigurno također napravila svoje. Cijena goriva nije jedini faktor, za nas je gorivo uvijek bilo skupo. Ipak, lani je u prometu poginulo 60 ljudi manje. Koliko štete mogu ići dolje još nitko ne zna, jer su štete iz autoosiguranja „dugog repa“. One se mogu prijaviti nakon godinu dana, a da se renta isplaćuje 30 godina. No, sigurno će porasti kad krize ne bude, a i premija će još malo padati zbog tržišne utakmice, a onda će se stabilizirati.

Kasko premija mora rasti

Već se duže govori o rastu cijene kaska, ali na tržištu se ništa ne događa?

Prosječna kasko premija mora rasti, u golemim je gubicima već godinama, a sadašnja razina prosječne premije nije održiva. Od 2008. do 2014. bilježi se drastičan pad prodaje novih automobila, što je posljedica dugotrajne krize. U 2014. se vidi blagi oporavak u odnosu na 2013. pa se možemo nadati nastavku pozitivnog trenda. Kasko je nekada bio „luksuz“, danas je jeftiniji od obveznog autoosiguranja.

Postaju li osiguravatelji previše maštoviti pa, recimo, neki uvode proizvod koji tolerira niske promile? Nije li to potpuno u suprotnosti s osiguravateljskom posvećenošću minimaliziranju rizika?

Svaka polica koja je ponuđena na tržištu je sukladna zakonu pa i konkretan proizvod koji spominjete. Osiguratelji vode brigu da proizvodi koje kreiraju budu namijenjeni zaštiti osiguranika i ne stimuliraju protupravno ponašanje.

Kako tržište stoji sa štetama od neosigurana vozila? Uloženi su veliki napori da se smanje...

Urodili su plodom: štete su se od 2009. smanjile 75%!. Od 1992. do 2014. osiguratelji su na svoj teret isplatili ukupno 740 mil. kn odšteta a da nisu primili ni kunu premije. Od 2009. intenzivno surađujemo s MUP-om kako bi broj neosiguranih vozila na našim cestama bio što manji, odnosno da ih ne bude uopće. Iznos isplaćenih šteta je smanjen dijelom zato što smo ovu neželjenu pojavu uspjeli iskorijeniti, ali i općenito je šteta manje. Broj neosiguranih vozila pao je 70%, bolje su i prometnice, represija je pojačana, a vozačka kultura bolja.

Važan stimulacijski pristup

U nekim zemljama neosigurana se vozila oduzimaju...

Da, recimo u Velikoj Britaniji. Mi institut oduzimanja vozila nemamo, a vrlo vjerojatno nećemo ni imati.

Kakav je trend u životnom osiguranju, koliko se još može očekivati jednokratnih premija?

Vjerujemo da pomalo prestaje trend rasta na policama s jednokratnom uplatom premije te da će i osiguravatelji nuditi sve više i druge proizvode – riziko i unit-linked proizvode. Životno osiguranje ima veliki potencijal, jer po godišnjoj premiji značajno zaostajemo za mnogim europskim zemljama. Imamo godišnju premiju 85 eura po stanovniku, Austrija 815 eura.

Rentno osiguranje ima nisku bazu, ali velik rast. Raste li svijest o potrebi povećanja mirovine? Muči vas i različit porezni tretman u odnosu na treći mirovinski stup...

Problemi neodrživosti mirovinskog sustava i nezaposlenosti sve su prisutniji kao tema u medijima, ljudi se osvješćuju. Idealno bi bilo kada bi svaki građanin mogao ugovoriti više proizvoda - i dobrovoljnu mirovinsku štednju i životno osiguranje. Dobrovoljna mirovinska štednja ima poticaj i od države, i za poslodavca. Rasterećivanje mirovinskih i socijalnih fondova zadatak je svake vlade, da buduće generacije imaju manji teret. Nećemo prestati to stalno i na sav glas govoriti. Mi čak i ne tražimo olakšice, nego poticajni okvir za razvoj osigurateljnog sektora. Smisleno bi bilo omogućiti da poslodavci mogu neoporezivo uplaćivati svojim djelatnicima životno osiguranje. Stimulacijski pristup je jako važan i imaju ga gotovo sve zemlje EU.

Kako rješavate situacije u kojima osiguranik smatra da je zakinut?

Jedini u financijskoj djelatnosti imamo besplatan Centar za mirenje pri HUO. I Pravobraniteljstvo nam je besplatno, a pravobranitelj neovisna osoba, profesor Pravnog fakulteta. To nam je snažan korektiv koji nam pomaže da budemo kvalitetniji, da ne bježimo od obveza.

Zdravstvena osiguranja jako su rasla...

Nakon nekoliko loših godina, vidljiva je promjena trenda. To posebno možemo zahvaliti djelomičnoj liberalizaciji tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. Rezultati će u budućnosti biti i puno bolji nakon što se osigura ravnopravna tržišna utakmica: naime, HZZO trenutačno provodi dopunsko osiguranje prema posebnom zakonu i takvo poslovanje nije usklađeno s pravnom stečevinom EU. Međutim, prema najavama iz HZZO-a, uskoro možemo očekivati osnivanje društva koje će provoditi zdravstvena osiguranja. Problem je što se na taj korak čeka predugo te od Ministarstva zdravlja odnosno HZZO ne nailazimo na korektan pristup kada je riječ o korištenju njihova informacijskog sustava.

Izvor: Vecernji.hr