Štednja Hrvata u 18 godina povećana 33 puta

 

U Hrvatskoj je od uvođenja kune prije 18 godina ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2 puta, pri čemu je ukupna štednja građana uvećana 33,6 puta, rezultati su objavljene analize »Financijska imovina građana 1993.-2011.« analitičara Zagrebačke banke.

U Hrvatskoj je u posljednjih 18 godina – od vremena hrvatskoga stabilizacijskog programa te uvođenja nacionalne valute kune – ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2 puta, odnosno sa 47 milijardi kuna na kraju 1993. na 291 milijardu do kolovoza 2011. Od toga je ukupna štednja građana u bankama u istom razdoblju povećana sa 4,8 milijardi kuna na 161,3 milijarde kuna.

Financijska imovina građana u razdoblju od kraja 1993. godine do kolovoza ove godine u prosjeku je godišnje rasla 10,9 posto. Na početku, tada još ratnim godinama, većina procijenjene imovine građana bila je u obliku gotovine, i to pretežno u stranoj valuti, staroj deviznoj štednji i bankovnim depozitima. 

Najviše je rasla štednja u bankama. Od 1993. do 1998. godine porasla je 52,5 posto. Bez obzira na bankarsku i ekonomsku krizu koja je vrhunac imala 1999. godine, povjerenje nije urušeno, a udjel štednje u bankama u cijeloj financijskoj imovina porastao je sa 10,2 na 50,6%.

Do 2007. godine taj udjel dostiže 124,5 milijardi kuna.  U 2007. pozitivno stanje na tržištu kapitala, visoki prinosi i stalan priljev novih ulaganja u dionice i otvorene investicijske fondove (kao i brza akumulacija sredstava u novostvorenim mirovinskim fondovima) povećava udio ostalih ulaganja na 39,1%. No nakon posljednje svjetske financijske krize i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela depozita, ponovno se nastavlja brži rast štednje, prosječno 7,3% godišnje. 

Jedino Česi bolji 
U odnosu na ostale tranzicijske zemlje, građani Hrvatske raspolažu znatno većim iznosima bankovnih depozita po stanovniku. Jedino je Češka bolja od nas. 

S druge strane, bankovni depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju hrvatsku razinu štednje po stanovniku. No ipak, kod nas je puno brža godišnja stopa rasta bankovnih depozita izraženih u eurima. Od 1995. do 2009. godine rasla je stopom od 13,5 posto, a primjerice 3% u Njemačkoj i Italiji do 7,3% u Španjolskoj.

Brže je kod nas rasla i ukupna financijska imovina građana. Taj će trend povjerenja u štednju, smatraju analitičari Zagrebačke banke, biti dodatno potican većom razinom zakonskog okvira zaštite u sklopu EU budući da je ove godine Europski parlament izglasao preporučeno povećanje razine osiguranje štednje do 100.000 eura s rokom primjene za sve članice do 2026.

Izvor: vecernji.hr/analiza ZABA
Foto: Grant Cochrane@Freedigitalphotos.net

Objavljeno: 22.10.2011.
Pogleda: 2784
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije