Štedionice nikad bolje, a država ukida poticaje

 

Nakon što je lani predstavljeno kao “zamrzavanje”, ukidanje poticaja na stambenu štednju ostat će u polarnoj zoni i 2015. usvoji li se prijedlog Ministarstva financija kojim u sklopu dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predlažu takvo rješenje....

Nakon što je lani predstavljeno kao “zamrzavanje”, ukidanje poticaja na stambenu štednju ostat će u polarnoj zoni i 2015. usvoji li se prijedlog Ministarstva financijakojim u sklopu dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predlažu takvo rješenje.

Ministarstvo je otvorilo javnu raspravu koja traje do 22. studenoga. Na upit o razlozima ukidanja poticaja odgovaraju da sustav nije ispunio svoju temeljnu svrhu – veću kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja hrvatskih građana. No brojke ih demantiraju: u jeku krize i razduživanja stambene su štedionice i u ovoj godini povećale kreditiranje 5,23%, dok su stambeni krediti na razini ukupnog sustava pali 1,9% do kraja srpnja. Premda u ukupnoj aktivi kreditnih institucija sudjeluju sa svega 1,7%, u novoodobrenim stambenim kreditima imaju čak 21% udjela.

Vratilo se dvostruko

Slična je situacija bila i prošle godine kad su stambeni krediti štedionica rasli 12,4%, a bankarski stambeni krediti pali 2,8%; odobrile su tada oko 837 mil. kn stambenih kredita od ukupno 4,16 mlrd. kn; svaki peti na tržištu!

No ni tada Ministarstvo financija nisu zanimali argumenti struke. Oglušili su se i na rezultate analize sustava poticanja stambene štednje u Hrvatskoj, studije koju su sami naručili od Instituta za javne financije, a pokazala je da se od 2006. do 2012. na svaku uloženu kunu stambenih poticaja u državni proračun vratilo 1,99 kn. Pod izlikom da sustav ne ispunjava svrhu i da su poticaji „mazanje vrata debeloj gusci“ ukinuli su isplatu za 2014.

– Eventualno ukidanje poticaja na stambenu štednju značilo bi i potpuno ukidanje fiksne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj s obzirom na to da trenutačno jedino stambene štedionice odobravaju stambene kredite s fiksnom kamatom za cijelo vrijeme otplate, a ona je jedini korektiv promjenjivim kamatnim stopama u poslovnim bankama – upozorava Ivan Ostojić, član uprave Wüstenrot stambene štedionice. Time bi se, smatra, izravno nanijela šteta sve većem broju građana koji se odgovorno zadužuju. Posljedica bi mogao biti i daljnji pad BDP-a, posebno u sektoru građevinarstva.

Pogubno za građevince

– To je potez očajnika koji pokušavaju dovesti budžet u red. Za građevinare to znači još manje posla u već deficitarnoj gradnji novih, ali i održavanju i modernizaciji starih stanova – ističe Zdenko Karakaš, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva. U HPB stambenoj štedionici podsjećaju da upravo štediše omogućavaju funkcioniranje sustava stambenog kreditiranja i da ih je potrebno oko 100 za odobravanje jednog kredita, a na isti se argument poziva i Prva stambena štedionica gdje se još nadaju da će s Ministarstvom financija naći zajednički jezik.

Raiffeisen stambenoj štedionici kažu pak da je stambena štednja, neovisno o konačnom ishodu vezanom uz poticaje, i dalje atraktivan štedni proizvod. Zbog bilance štedionica u kojoj su izvori sredstava isključivo štedni ulozi, smatraju da je DPS kao način stimuliranja štednje potreban, no da se može promišljati o njegovoj modifikaciji.

 

Izvor:Vecernji.hr

Objavljeno: 6.10.2014.
Pogleda: 6605
Tagovi: financijske institucije