Čak 60 posto dobiti banaka u Hrvatskoj ostvaruju Zaba i PBZ

 

Zagrebačka banka (Zaba) i Privredna banka Zagreb (PBZ) ostvarile su u prvih devet mjeseci dobit u visini 1,8 milijardi kuna, pokazuju njihova izvješća objavljena na Zagrebačkoj burzi. Velike banke mogu svojim klijentima na dugi rok refinancirati dospjele obveze, što im, za razliku od malih banaka, smanjuje rizike i povećava profitabilnost, ističe neovisni analitičar Damir Novotny

Zabina je dobit 1,05 milijardi kuna ili 214 milijuna više nego u istom razdoblju lani, a PBZ-ova 767,5 milijuna kuna, tj. oko 200 milijuna više. Prema agregiranom mjesečnom izvješću Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna bankarska dobit iznosila je potkraj rujna 3,1 milijardu kuna, što znači da su 60 posto te vrijednosti ostvarile dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zaba i PBZ.

Najveći rast dvije su banke postigle na temelju kamatnih prihoda - Zabin rast iznosi 361 milijun, a PBZ-ov oko 250 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnje razdoblje.  Zanimljivo je da je PBZ-ova dionica izgubila od početka godine osam posto, a Zabina uračunavajući split dionice gotovo četvrtinu vrijednosti (24 posto). 

Komentirajući poziciju malih banaka u odnosu na velike, neovisni ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da velike banke mogu svojim klijentima na dugi rok refinancirati dospjele obveze što im smanjuje rizike i povećava profitabilnost. S druge strane, ističe Novotny, male banke nemaju te mogućnosti osim ako se ne refinanciraju kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Zbog toga se kod malih banaka povećavaju rizici, osobito za kredite poduzećima. Ti kratkoročni krediti dospijevaju a ne mogu se naplatiti, pa male banke moraju na teret svoje profitabilnosti raditi rezervaciju za te rizike, što velike banke mogu drukčije rješavati.

Drugo, velike banke imaju razvijene usluge koje nisu vezane uz kredite, tj. razne nekamatonosne usluge koje povećavaju njihove prihode. Uz to, razvile su i kartičarsko poslovanje kroz koje mogu plasirati kredite, primjerice one potrošačke putem kreditnih kartica po višim stopama. Velike banke imaju niz boljih proizvoda pomoću kojih mogu povećati svoju profitalibnost, a male se pak moraju udružiti.

Danas u Hrvatskoj imamo dvadesetak manjih banaka koje bi tek kad bi se udružile činile neku važnu tržišnu grupaciju.  Pogledamo li sličnu strukturu u Austriji ili Njemačkoj, male banke udruživale su se u saveze ili konfederacije i time se kvalitetnije pozicionirale na tržištu u odnosu na velike međunarodne bankarske organizacije. To, smatra Novotny, moraju napraviti i male banke u Hrvatskoj.

Izvor: Vjesnik / Ivan Smirčić

Objavljeno: 4.11.2011.
Pogleda: 2331
Tagovi: makroekonomija, financijske institucije