Građani opet dižu stambene kredite

 

Nakon uzastopnog tromjesečnog pada, u srpnju je zabilježen ponovni rast kredita banaka. S 252,81 milijardu kuna, koliko su iznosili u lipnju, koncem srpnja ukupni su krediti narasli na 253,98 milijardi kuna, što znači da su u mjesec dana porasli za oko 1,16 milijardi kuna.

Nakon uzastopnog tromjesečnog pada, u srpnju je zabilježen ponovni rast kredita banaka. S 252,81 milijardu kuna, koliko su iznosili u lipnju, koncem srpnja ukupni su krediti narasli na 253,98 milijardi kuna, što znači da su u mjesec dana porasli za oko 1,16 milijardi kuna. Najnoviji su to podaci Hrvatske narodne banke, iz kojih je razvidno i da se nakon duljeg vremena ponovno intenziviralo stambeno kreditiranje građana, pa su tako ukupni stambeni krediti porasli za oko 337 milijuna kuna, s ranijih 51,58 na 51,91 milijardu kuna.

Stambeni krediti bili su u uzastopnom padu još od ožujka ove godine, što je totalno umrtvilo tržište nekretnina. Srpanjski rast je neočekivan i stoga što ljeti, zbog sezone i godišnjih odmora, interes za kreditima obično pada. Uz stambene, ponovno se intenziviralo i kreditiranje države kod domaćih banaka. Država se kod banaka u Hrvatskoj najviše zaduživala u prva tri mjeseca ove godine kada je ukupno podigla oko 10 milijardi kuna, da bi se potom orijentirala na inozemno tržište, zbog čega su u drugom kvartalu krediti državi bilježili pad. No, u srpnju su ponovo porasli s lipanjskih 21,73 na 22,18 milijardi kuna, odnosno država je uzela nova 442 milijuna kuna kredita u bankama u Hrvatskoj.

Krediti republičkim fondovima i lokalnoj državi stagniraju, međutim, rastu krediti državnim trgovačkim društvima, i to sa 7,36 na 7,42 milijarde kuna, za oko 63 milijuna kuna, dok je ostalim trgovačkim društvima, u privatnom vlasništvu, kreditiranje također povećano, i to s 87 na 87,57 milijardi kuna, dakle, za novih oko 570 milijuna kuna. Što se tiče kredita građanima, zapravo rastu samo stambeni krediti. Hipotekarni krediti stagniraju, a autokrediti i kartični krediti nastavljaju padati.

Novost je što su u srpnju u odnosu na lipanj smanjeni «ostali krediti građanima», što je skupina koja uključuje gotovinske, potrošačke i minuse po tekućem. Ukupno su pali za oko 270 milijuna kuna. Dakle, građani smanjuju zaduženost po kratkoročnim potrošačkim i nenamjenskim kreditima, ali ulažu u dugoročne investicije i nekretnine, vjerojatno potaknuti i njihovim padom cijena.

Prema najnovijim podacima HNB-a, u srpnju je zabilježen i novi porast ukupnih depozita, i to za oko 4,8 milijardi kuna, s 248 na 252,8 milijardi kuna. Najveći prirast bilježe oročeni depoziti, koji su sa 190 milijardi u lipnju porasli na 195,8 milijardi kuna koncem srpnja.

Očekuje se da će se rast depozita dodatno intenzivirati tijekom kolovoza i rujna jer je, prema prvim informacijama koje smo dobili iz banaka, ovogodišnji priljev depozita od turizma puno bolji od očekivanog. Riječ je o eurima koji su tijekom sezone uprihodovale tvrtke i građani koji se bave turizmom, bilo da su to hotelske i trgovačke tvrtke, restorani ili individualni iznajmljivači.

Tako u jednoj banci kažu da je dnevni priljev sredstava na računima turističkih tvrtki čak pet do sedam puta veći nego tijekom zimskih mjeseci. To je tipično za posezonu, međutim, iznad očekivanja za kriznu godinu. Novi depoziti, vele bankari, predstavljaju dobru bazu za jesen, kada će nam likvidnost biti najpotrebnija. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ)

Glas Istre 06.09.2009

Objavljeno: 2.12.2009.
Pogleda: 1709
Tagovi: