Vlada ipak od 2015. uvodi porez na štednju od 12 posto

 

Kamate na manje depozite neće biti oporezovane. Konkretne brojke bit će uređene kroz posebni zakon koji će biti donesen na jesen.

 

Samo dan nakon što su ministar Branko Grčić i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić slavodobitno najavili kako do kraja mandata neće biti novih poreza, Vlada je opet sama sebi skočila u usta.

Umjesto od početka 2016., kako je najavljivano još potkraj siječnja prilikom predstavljanja rebalansa, već od prvog siječnja iduće godine uvest će se porez na kamate na štednju od 12 posto. Napisala je to Vlada u Programu konvergencije Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2017., koji je usvojen na sjednici u četvrtak, a potom će biti poslan u Bruxelles.Riječ je o strateškom dokumentu u kojem Hrvatska Europskoj komisiji izlaže mjere i poteze koje namjera povući u ekonomskoj politici, s posebnim naglaskom na fiskalne intervencije u iduće tri godine.

Unatoč obećanjima kako se porezni teret više neće povećavati, barem ne u sadašnjem mandatu, u Programu je vrlo jasno navedeno da se već za osam mjeseci uvodi porez na kamate na štednju od kojeg će u 2015. proračun ojačati 300 milijuna kuna. Ministar financija Slavko Linić rekao je da je odluka o uvođenju novog poreza već od 2015., a ne kako je ranije najavljivano 2016., donesena na sjednici užeg Kabineta 26. ožujka, o čemu je već obaviještena Europska komisija. Aludirajući na jučerašnje izjave, dodao je da je "odluka donesena na užem kabinetu, a uži kabinet znači i koalicijski partneri". "Svi dokumenti koji su od Vlade otišli prema Europskoj komisiji su usuglašeni dokumenti", poručio je.

Oporezivanje dohotka
Porezni ugriz na zarade od kamata država će provesti kroz izmjene oporezivanja dohotka. Najmanja predviđena stopa od 12 posto poslužit će kao baza za oporezivanje kamata od štednje, od čega će biti izuzete jedino kamate na stambenu štednju. "Kamate na manje depozite neće biti oporezovane. Konkretne brojke bit će uređene kroz posebni zakon koji će biti donesen na jesen", objasnio je dodavši da "građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom", rekao je Linić napominjući da porez takav porez postoji u svim članicama Europske unije.

Linićevi argumenti 
U objašnjenju uvođenja novog poreza za koji bankari smatraju da prijeti bijegom depozita iz domaćih banaka u dokumentu se procjenjuje da se temeljem raspoloživih podataka o ukupnoj štednji građana u hrvatskim bankama, primjenom stope od 12 posto (kao najniže stope poreza na dohodak), očekuje prihod od oko 0,09 posto BDP-a godišnje. Na bojazan o odljevu depozita Vlada se tek kratko osvrnula da riječima da će se u analizi uvođenja poreza "posebna pažnja posvetiti praćenju nefinancijskih učinaka uvođenja u vidu ponašanja štediša prema financijskim institucijama". Vrijedi istaknuti i da taj namet Banski dvori očito ne smatraju povećanjem porezne presije za građane. U objašnjenju mjera na prihodnoj strani proračuna, naime, stoji da se u cilju daljnjeg rasterećenja oporezivanja dohotka od rada predviđa uvođenje poreza na dohodak od kamata na štednju te poreza na nekretnine.

Slično je Linić argumentirao novinarima riječima da su "to olakšice, a ne porezi!", rekavši da će se i dalje stimulirati štednja i imati "odbitne stavke". Upozorio je na to da je deficit koji imamo dugoročan i da svaka "odgovorna garnitura" može jednu mjeru zamijeniti drugom. Program konvergencije predviđa i uvođenje poreza na nekretnine od 2016., koji će donijeti godišnje 1,5 milijardu kuna, uz istodobno ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Slijede i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit od kojih se iduće godine očekuje prihod od 500 milijuna kuna. Olakšice će se moći koristiti samo za dobit upisanu u temeljni kapital i investiranu u dugotrajnu imovinu, a ne kao dosad i za obrtna sredstva. Dokumentom je predviđena realna stagnacija gospodarstva u 2014., uz zaustavljanje negativnih trendova dok je u 2015. očekivani rast 1,2 posto. 

 

Izvor: Poslovni.hr

Objavljeno: 25.4.2014.
Pogleda: 8210
Tagovi: financijske institucije