Stečajna 'metla' za male ovrhe za 104.000 blokiranih

 

Fina uputila poziv svima koji imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje do 20.000 kuna.

Financijska agencija pozvala je ukupno 103.749 građana koji zadovoljavaju uvjete propisane prošlogodišnjim izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača zaključno s 30. siječnja, da se očituju jesu li suglasni da se nad njihovom imovinom provede jednostavni postupak stečaja potrošača.  Riječ je o pozivu dostavljenom putem pošte, te postupku koji se priprema kao velika 'metla' za male ovrhe, a ovršenici koje to tangira su oni koji u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje do 20.000 kn po osnovi glavnice, te su neprekidno u blokadi duže od 3 godine. 

Ujedno, navedena brojka je otprilike glavnina ovogodišnjeg priljeva glede nove vrste predmeta, čiji će efekt biti mjerljiv kroz dva-tri mjeseca.  Jer, sukladno zakonu, red je došao i na prvi paket stečajnih prijedloga koji će prema našim informacijama od danas Fina proslijeđivati na Općinske sudove diljem zemlje. Njime je obuhvaćeno 16.185 dužnika.  Međutim, što ih sve čeka, i kod činjenice da se sve navodi u zakonu, razlog je čak i panike, doznajemo iz Udruge Blokirani na čelu s predsjednicom Miriam Kervatin, gdje navode kako su zasuti upitima građana, zabrinutih, preplašenih i nepovjerljivih  oko tog jednostavnog stečaja. Ljudi nas pitaju hoće li im oduzeti jedini stan, zlatni lančić djeci, studentu laptop i slično. Vlada nije dobro, a ni dovoljno upoznala dužnike s izmjenom zakona o stečaju, tzv. jednostavnom stečaju i ljudi reagiraju u panici, a odbijaju čak i oni kojima je to jedini izlaz iz duga.

Tako da bi i ova inače dobra mjera mogla doživjeti fijasko ako se s ljudima ne iskomunicira da osobni bankrot sasvim prihvatljivo rješenje izlaska iz duga, bez da se dužnika prekomjerno kažnjava. U smanjivanju atmosfere straha i panike, dodatno je stanje pogoršano javnom objavom svih podataka dužnika i vjerovnika, što ide toliko daleko da se kroz dokumentaciju mogu naći i podaci bivših bračnih partnera zbog promjena prezimena, adrese i ostalo", kaže Kervatin dodajući da ih ne čudi što je ideja bankrota tako odbojna, jer se već desetak godina baca negativnu stigmu na blokirane da su si za sve sami krivi, što apsolutno nije točno. Većina ovršenika prestraši se kad iznenada zaprime upit iz Fine, kaže, koju već ionako ne znaju po dobrom glasu te nastavlja: "Otvore kuvertu, preporučeno s povratnicom i pročitaju hladan birokratski upit, kojom ih se pita za popis imovine i jesu li spremni za bankrot!?Automatski odbijaju."

Jednostavni postupak stečaja potrošača, kao treća Vladina mjera pomoći blokiranima, zamišljen je kao točka na 'i' na sve male ovrhe koje kroz obustavu postupka (dug ne prestaje) nije 'usisao' novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Za veliki broj malih dio dužnika taj je zakon donio tek smanjenje iznosa ovrhe, dok bi im dug trebao prestati kroz primjenu jednostavnog stečaja. Stoga, kako stvarno stoji stvar s očitovanjima na poziv Fine u smislu aktivnosti dužnika, čini se da niti nije bitno. Po zakonu, ovršenik samo jednom daje suglasnost, za ovaj postupak to je Fini na poziv, a ako je ne da - smatra se da je suglasan, s tim da to može opozvati sve dok sud ne donese rješenje kojim se stečaj otvara i istodobno zatvara.  Kako dužnik ne mora sudu dati svoju suglasnost, moguće je da mu i bez sudjelovanja dug bude izbrisan, pa čak i kod onih ovršenika koji u svom vlasništvu imaju nepokretnu imovinu, što po mnogima nije fer.

Razlog? U ovom se postupku po zakonu ne prodaju nekretnine te ih se ne uračunava u vrijednost imovine, već se omogućuje da u njega uđe veći broj dužnika čija imovina uključuje pokretnine i prava. Ako je to manje od 10.000 kn, stečaj se otvara i istodobno zatvara, ali ako se taj iznos premašuje vodi se postupak koji traje do godinu dana. Imovina se prodaje te se tako namiruju vjerovnici. Plaća je obuhvaćena samo ako se ne donosi rješenje o otvaranju i istodobnom zaključenju postupka i ako se na plaći ne provodi ovrha kod poslodavca, odnosno kad se donese rješenje o otvaranju postupka. I to tako da 12 mjeseci dužnik uplaćuje na račun suda određeni iznos stalnog novčanog primanja. Odredit će ga sud, a radi se o iznosu koji nije izuzet od ovrhe na stalnim novčanim primanjima.  U konačnici, sudsko rješenje dostavlja se Fini, koja deblokira račun ovršenika trajno ako je riječ o oslobođenju od obveza.

Ako se postupak ipak vodi 12 mjeseci, deblokada je privremena do zaključenja postupka. To znači da kad bi se naknadno ovrhovoditelj za isto odlučio opet pokrenuti ovrhu, ovršenik bi samo trebao uložiti žalbu i ovrha se obustavlja. Tako će prestati obveze koje su upisane kod Fine, ali ne i druge obveze čija su rješenja u ladicama vjerovnika. Vladina mjera jednostavni stečaj je dobra mjera, osobito za ljude koji su dugo u blokadi, a stvarno ne mogu plaćati, stajalište je Udruge Blokirani.

Iskopirana je iz pozitivne europske prakse - slično poznaju Estonija, Irska, Velika Britanija, Škotska..., te je donekle iskrojena po hrvatskom ovršnom ključu. U prilog tome tako navode i da je Boris Becker nedavno bankrotirao na sličan način, no umjesto u matičnoj državi Njemačkoj gdje bi mu rok kušnje po proglašenom bankrotu bio 5 godina, bankrot je proglasio u Velikoj Britaniji gdje je rok kušnje najduže godina dana, a ne gubi se sva imovina. "Kad kažemo pozitivna mjera mislimo na to da za razliku od stečaja potrošača iz 2016. dužnik na znatno lakši način i brže, ne gubeći nekretninu, može sam izabrati npr. da se riješi starog automobila za dug od glavnice 20.000 kn plus kamate, ukupno 48.000 kn i deblokira račune, odmah ili za najduže godinu dana.

Mjera bi bila još i bolja, kad se ne bi ograničavao gornji iznos duga, jer kad u ovrsi dužnik ostane bez jedine i prve stambene jedinice, većini ostane još duga čemu se pridodaju i troškovi, pa i nakon što ostanu bez svega još plaćaju ovrhu, te proglašenjem klasičnog stečaja moraju još sljedećih 5 godina plaćati banci kredit za stan kojeg su izgubili", kaže Kervatin. Valja reći da će čak i u klasičnom stečaju sud moći odrediti da se ne prodaje nekretnina u kojoj potrošač živi. Ali ako je riječ o luksuznim objektima to neće biti slučaj! Pitanje koji je balans između interesa dužnika i vjerovnika, a ne smije se ići na uštrb temeljnog načela da se obveze moraju ispunjavati, tako će odrediti - sudovi. 

 

Izvor: www.poslovni.hr, 10.2.2019.

Objavljeno: 11.2.2019.
Pogleda: 571
Tagovi: financijske institucije