Primijeni li se slovenski model, u bankrot bi moglo 300.000 Hrvata

 

Dužniku se za dug oduzima imovina i poslovna sposobnost

Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će na proljeće pripremiti i ponuditi na javnu raspravu zakon o stečaju potrošača – u javnosti poznatiji kao zakon o osobnom bankrotu građana. Stečaj građana regulirao bi se po uzoru na zapadnoeuropsku praksu, prije svega na iskustvu Njemačke, Francuske, Slovenije i Belgije. Slovenci, na primjer, mogu zatražiti stečaj čim im se skupi dvije tisuće eura duga, i kada bi se taj princip primijenio i na Hrvatsku, u stečaj bi vjerojatno mogla ići većina od 300 tisuća građana pod ovrhom, koji u prosjeku duguju oko 12 tisuća eura.

“Čistilište” pet godina

Bankroti takvih razmjera paralizirali bi zemlju jer i petnaest puta brojniji Francuzi godišnje imaju samo20-tak tisuća osobnih bankrota građana, ali i 180 tisuća građana koji su stekli sve uvjete za stečaj, no u postupku mirenja dogovore otplatni plan. Ulaskom u osobni bankrot dužniku se oduzima pravo upravljanja njegovom imovinom i taj posao preuzima ovlašteni stečajni upravitelj. Njemu ostaje samo minimum tekućih prihoda potrebnih za život i minimalan stambeni prostor. U Ministarstvu pravosuđa još ne izlaze s detaljima budućih zakonskih rješenja. Neslužbeno, “čistilište” bi trajalo pet do šest godina kao i u ostalim zemljama, nakon čega bi se razmatrao otpis preostalog duga.

U Francuskoj, na primjer, dužnici zadržavaju automobil dokažu li da im je neophodan za rad, a sva imovina koja nije nužna za egzistenciju odlazi na bubanj za namirenje duga. U Sloveniji osobni stečaj zatraži oko tisuću građana godišnje, a cijena vođenja i pokretanja postupka je oko dvije tisuće eura. Država preuzima na sebe plaćanje troška tek kad dužnik dokaže da ga on ili članovi njegove obitelji ne mogu platiti.

Nedavno je u stečaj otišao Rok Snežnik, jedan od poznatijih poreznih prijestupnika koji je obranio i doktorat na temu porezne utaje, ali država je odbila platiti njegov trošak. Autor slovenskog zakona o osobnom bankrotu Šime Ivanjko kazao je da nije zadovoljan provedbom te da bi osobni bankrot približio američkim rješenjima gdje su postupci brzi i dužniku se može otpisati cijeli dug u nekoliko mjeseci, dok se “europska rješenja temelje na ideji kažnjavanja dužnika”.

Nade u otpis

Njegov je savjet hrvatskoj Vladi da uvede oprost dugova poštenim, a nesretnim dužnicima. Sindikati se već godinama zalažu za ozakonjenje osobnog bankrota jer se nadaju da će u prvi plan doći otpis dugova pa su 2011. zajedno s bankarima i profesorima već bili u jednoj radnoj grupi za izradu zakona, no čekala se politička odluka da se takav zakon donese. Primjenu osobnog bankrota ne bi trebalo očekivatiprije 2015. Hrvatska udruga banaka navodi da nije protiv donošenja zakona te dodaje da bi pristup u tri koraka bio dobar izbor, s mirenjem kakvo postoji u Francuskoj. To znači da prezaduženi građanin u prvom koraku mora pokušati postići dogovor s vjerovnicima i naći plan otplate.

– Tek ako nema suglasnosti (ili je to izbor dužnika), proglašava se stečaj koji u pravilu predstavlja takvu kaznu da je i vjerovnicima i dužniku bolje ako se nađe sporazumno rješenje – kažu u HUB-u dodajući da nijedna banka na svijetu neće dobrovoljno otpisati dugove.

 

Izvor: Večernji.hr

Objavljeno: 12.2.2014.
Pogleda: 2585
Tagovi: financijske institucije