Krpanje proračuna – Linić bi nam uveo porez na štednju

 

Ministar financija Slavko Linić prepustio je Milanoviću da presiječe kome će uzeti nedostajuće milijarde i kako će ispuniti naloge iz Bruxellesa.

Smanjivanje deficita u okvire koje je zadala Europska komisija moglo bi završiti uvođenjem poreza na kamate. To bi građanima i tvrtkama koji imaju oko 213 milijardi kuna oročene štednje donijelo gubitak od jedne milijarde kuna tijekom ove, a 1,3 milijarde kuna iduće godine. U Vladi podijeljeni Porez na štednju dospio je na poveću listu mogućih rješenja za šest milijardi kuna “teško” krpanje proračuna o kojem će se vladajući izjasniti u iduća dva tjedna. Politički prilično uzdrman zbog afere Šegon, ministar financija Slavko Linić prepustio je Milanoviću da presiječe kome će uzeti nedostajuće milijarde i kako će ispuniti naloge iz Bruxellesa. Linić nije bio sklon oporezivanju kamata i zalagao se za oporezivanje nekretnina, no budući da su HNS i premijer Milanović bili protiv, sad moraju naći nove izvore financiranja. Osim poreza na štednju, u igri je i zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup, čime bi proračun dobio pet milijardi kuna. U Vladi su o tome podijeljena mišljenja, a i premijer je protiv. Na stolu je i smanjenje uplata u 2. stup sa pet na tri posto, a svaki postotak manje značio bi milijardu kuna više u državnom proračunu. – Razne su mogućnosti, a što će Vlada odlučiti vidjet će se vrlo brzo jer želimo u veljači dovršiti rebalans – poručio je u četvrtak Linić. Treba smanjiti rashode HNS ponavlja da je protiv novih poreza, što bi značilo da sugerira da se manjak u proračunu rješava smanjenjem rashoda. Linić odgovara da su mirovine i plaće zadnje što će dirati. Što god da odluče, naći će se na udaru jer oporezivanje štednje ili zamrzavanje uplata u drugi stup povlači za sobom niz nepovoljnih posljedica za sigurnost ulaganja, isplativost štednje, potrošnju pa onda i gospodarski rast. Građani u bankama imaju 164 milijarde kuna oročenih depozita, a preostalih 49 milijardi kuna drže strane financijske institucije, javna poduzeća, privatne tvrtke te strane fizičke osobe. Kamate na štednju padaju i rijetko kad za veće svote i dulje oročenje premašuju tri posto, tako da bi sa 20 posto poreza štednja izgubila na atraktivnosti. – Najlakše je povećavati prihode i uvoditi nove poreze ne vodeći računa što će se dogoditi s poslovnim ciklusom. Vlada bi trebala smanjivati rashode, ali očito za to nema političke hrabrosti – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek i dodaje da treba imati isti porezni tretman prema svim oblicima prihoda od kapitala jer ako se uvede porez na štednju doći će do bijega kapitala u druge oblike imovine, nekretnine, osiguranja i slično. U većini drugih zemalja plaća se porez na štednju 10 do 35 posto.

Izvor: Vecernji.hr
 

Objavljeno: 25.1.2014.
Pogleda: 3423
Tagovi: financijske institucije