Iako iznad svjetskog prosjeka, financijska pismenost u Hrvatskoj je na niskoj razini, a posebno zabrinjava slaba razina znanja kod mladih ljudi

 

Mladi bi trebali imati znanja koja će im olakšati donošenje odluka vezanih uz financije jer one mogu imati dalekosežne posljedice.

Često slušamo o financijskoj pismenosti i njenoj vrijednosti za društvo i ekonomiju.

Prema tvrdnjama Svjetske banke financijska pismenost jedna je od glavnih elemenata potrebnih za osiguravanje dugoročne stabilnosti financijskog sustava, a jesmo li na dobrom putu, teško je govoriti.  Nacionalno istraživanje Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga financijsku pismenost hrvatskih građana ocjenjuje s 11,7 bodova od maksimalnih 21. 

To bi prema realnom izračunu značilo ocjenu dovoljan, a kako navode skorašnja istraživanja Štedopisa prosječni građanin zna odgovoriti tek na 6 od 10 pitanja o ovoj temi. Financijska pismenost pitanje je svjetovne važnosti, a istraživanje koje je proveo Standard & Poor's na uzorku od 140 zemalja svijeta još 2016. godine Hrvatsku svrstava na 35. mjesto.  Istraživanje pokazuje kako je na ukupnom uzorku tek 33 posto svjetske populacije financijski pismeno, a toj zabrinjavajućoj brojci pridonosi i Hrvatska. 


Skandinavci najnapredniji
Prema tom istraživanju imamo 44 posto financijski pismenih odraslih ljudi, a o ovoj temi razgovarali smo s voditeljicom odjela marketinga i odnosa s javnošću iz AZ mirovinskih fondova Natašom Hrabar Kaštelan. "Ovo istraživanje pokazuje da i šire od Hrvatske, odnosno prosječno u Europi razina financijske pismenosti nije na zavidnoj razini i postoji konsenzus da na podizanju financijske pismenosti treba raditi. Stoga postoje i globalni programi kao i financijska sredstva namijenjena upravo programima dizanja razine financijske pismenosti", rekla je Nataša Hrabar Kaštelan. Najveće odstupanje od prosjeka u pozitivnom smjeru pokazuju skandinavske zemlje Danska, Norveška i Švedska. One su zauzele prva tri mjesta ljestvice financijski najpismenijih država sa 71 posto financijski pismenog odraslog stanovništva.

"Postoji visoki stupanj korelacije između sustava u kojima su programi financijske pismenosti uključeni u redovne školske programe i razine financijske pismenosti. U zemljama koje su ove teme integrirale u svoje redovne školske programe, razina financijske pismenosti je viša nego kod zemalja koje to nisu napravile", komentirala je Nataša Hrabar Kaštelan. Hrvatska se približava ovoj praksi, a osim što smo svjesni da napore treba ulagati u školski sustav, rezultati istraživanja provedeni u AZ mirovinskim fondovima pokazuju kako postoji interes po pitanju štednje, točnije mirovinske štednje u II i III stupu. Unutar AZ mirovinskih fondova rade na projektima namijenjenim svim uzrastima, a s posebnom pažnjom pristupaju projektima namijenjenim učenicima u osnovnim školama.

Jedan od takvih projekata je i Mala akademija financija koja je za cilj imala potaknuti djecu na štednju za budućnost i mirovinu, ali i naučiti ih kako odgovorno raspolagati svojim novcem. Iako se sa skandinavskim zemlja još uvijek ne možemo mjeriti, neke države Balkana i Jugoistočne Europe znatno kaskaju čak i za nama. Grčka, iako gotovo sinonim za financijsku krizu, uživa 1 posto više financijski pismenog stanovništva od nas, a Crna Gora s 48 posto nosi titulu financijski najpismenije države Balkana. Albanija i Makedonija za vidljiviji pomak moraju ulagati znatnije napore, a danas uživaju tek 14 i 21 posto financijski pismenog stanovništva.

"Pretpostavljam da je to posljedica toga što smo mi u Hrvatskoj ranije identificirali potrebu rada na financijskoj pismenosti i prije od navedenih zemalja krenuli s projektima koji imaju za cilj dizanje financijske pismenosti", osvrnula se Nataša Hrabar Kaštelan na to što su neke države još uvijek na razini koja je gotovo nedopustiva. Dok najmlađi još uvijek imaju vremena učiti, a obrazovna reforma može postati dio njihove sadašnjosti, studenti su neka znanja već trebali usvojiti.

Istraživanje Odjela za sociologiju HKS-a pod vodstvom viceguvernera Romana Šubića tražilo je odgovor na pitanje hoće li mladi biti dovoljno financijski pismeni.  Rezultati su pokazali da u taj odgovor još uvijek ne možemo biti sasvim sigurni. Istraživanjem je obuhvaćeno 35 studija na sedam hrvatskih sveučilišta, a rezultati su pokazali da se čak 72 posto studenata rijetko ili čak nikada ne informira o temama vezanim za financije.  Ta brojka dovodi do drugih problema, a osim što se reflektira na svjetske metrike, posljedica toga je nepoznavanje terminologije vrijednosti novca, kamata i neznanja prilikom odabira kredita.

Ne znaju ispuniti uplatnicu
Da im znanje nije na zavidnoj razini potvrđuju i sami studenti. Studentica biotehnologije iz Rijeke Maja Krištafor smatra kako je financijska pismenost mladih danas na kritičnom nivou. Smatra kako učenje o financijskoj pismenosti treba postati dijelom nastavnog kurikuluma te da je upravo to bitna karika u odgovornom planiranju budućnosti. "Iz srednjih škola izlazimo tako da ne znamo ispuniti običnu uplatnicu, a kasnije bez znanja o štednji nespremni ulazimo i u kredite. Osobno sam iz srednje škole izašla gotovo bez ikakvog znanja o financijama, ali imala sam sreću što sam na fakultetu veoma rano došla na vodeću poziciju studentske udruge i bila članica StartUp inkubatora Rijeka. Tako sam naučila većinu toga što sada znam, iako bih i sada svoje znanje ocijenila daleko od odličnog", rekla je Maja Krištafor.

 

 

Izvor: www.poslovni.hr, 29.7.2019.

Objavljeno: 30.7.2019.
Pogleda: 203
Tagovi: financijske institucije