Hrvatske banke sa visokom stopom adekvatnosti kapitala

 

Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se iznad 20 posto i najviša je u Europi među zemljama koje se nalaze u bazi MMF-a, a to znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od trenutačne, pokazuju najnovije danas predstavljene HUB Analize pod nazivom "Poslovanje banaka 2011/2012: Povratak negativnih trendova".

Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se iznad 20 posto i najviša je u Europi među zemljama koje se nalaze u bazi MMF-a, a to znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i jaču krizu od trenutačne, pokazuju najnovije danas predstavljene HUB Analize pod nazivom "Poslovanje banaka 2011/2012: Povratak negativnih trendova".
Takav visok kapital garancija je stabilnosti u slučaju dodatnih produljenja krize i pogoršanja kreditnih plasmana, kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti te se može smatrati iznimno sigurnim, no prve naznake rasta aktivnosti i profitabilnosti, koje su registrirane u ovo doba prošle godine u međuvremenu su nestale, došlo je do gušenja potražnje za kreditima i ne čudi da se dobit banaka u takvim uvjetima smanjuje, navodi se u Analizama. Zbog toga je stopa povrata na kapital u hrvatskom bankarstvu ponovo niža od prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu.

Stopa je među nižima u usporedbi s europskim zemljama koje u zadnjoj krizi nisu imale problema s bankama, navodi se u Analizama. Analize pokazuju da depoziti stanovništva rastu, ali po nešto manjem postotku nego prošle godine, dok depoziti poduzeća padaju, što je odraz krize i potrebe za likvidnošću. No, omjer kredita i depozita se poboljšava, sve je veća pokrivenost kredita depozitima, kazao je Bohaček.

Kod kredita, potražnja je u padu i prvi put od početka krize su i krediti poduzećima na godišnjoj razini manji, dok krediti stanovništvu već neko vrijem stagniraju oko nule ili su nešto ispod nule, naveo je. Jedino su porasli krediti državi, no tu treba reći da su krediti brodogradilištima iz kredita poduzećima reklasificirani u potraživanja od države i zbog toga je taj 'umjetan' skok. Bez njega bi vjerovatno i krediti poduzećima imali nekakv minimalan rast, pojasnio je Bohaček. Rast udjela loših kredit nastavljen je tijekom 2012. i trenutno premašuje 13 posto.  U analizama se navodi kako nema velikog manevarskog prostora za pronalazak politike i taktike za promjenu opisanog stanja.

Povećanje troškovne efikasnosti ograničeno je i zahtijeva vrijeme, a kako rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju 40 do 50 posto neto rezultata prije rezerviranja, očito je da će prva sljedeća promjena nastupiti tek kada se taj omjer znatno smanji.

business.hr, HUB

Objavljeno: 28.9.2012.
Pogleda: 2762
Tagovi: