Bankari državi prijete inozemnim sudskim sporovima

 

Na okruglom stolu govorilo se o lošim stranama novog Zakona o potrošačkom kreditiranju

– Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju kaže da ulogu u formiranju kamate igra isključivo libor; to je kao da dileru automobila propišete da u cijenu ne uključuje ni carine ni trošarine i tako prodaje aute. To znači da banke posluju s gubitkom, to je suštinski prigovor – istaknuo je na okruglom stolu magazina Banke o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju Igor Tepšić, pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka.

Napomenuo je da je nemoguće da se poklope ZPK i nepravomoćna presuda, koja nalaže da se kamate kredita u švicarskim francima vrate na početak jer će ovaj ZPK istom korisniku kamatu svesti na neku drugu, znatno nižu, veličinu.

Bez presedana

– I zakon i potrošači doći će u situaciju pravne nesigurnosti bez presedana. S jedne strane ugovor, s druge presuda, s treće ZPK – kaže Tepšić te otkriva da mu se javio i klijent koji se žali da će mu izmjena zakona kamatu – povećati. Vanjski član Odbora za pravosuđe Mihajlo Dika smatra da država nije do kraja uzela u obzir da će morati nadoknaditi gubitke bankama.

– Čini se da su u Vladi svjesni da će biti tužbi, ali nisu do kraja svjesni da će jednog dana morati platiti naknadu. Većina banaka u stranom je vlasništvu, upitne su njihove investicije, Washingtonska konvencija i bilateralni sporazumi o zaštiti investicija. Doći će do arbitraže pri Centru Svjetske banke za rješavanje sporova – upozorio je Dika te dodao i da je moguće da se zbog eksproprijacije pokrenu postupci pred Ustavnim sudom.

– Banke su na temelju kredita u švicarcima stekle određena imovinska prava. Ako se retroaktivno mijenjaju ta prava, riječ je o eksproprijaciji u korist interesa određenih kategorija građana.

Uvođenjem “nepodnošljive lakoće mijenjanja kreditnih uvjeta”, kaže, može se dogoditi da se bankarski sustav destabilizira i oteža mogućnost naplate.

Diskriminacija dužnika

Saborska zastupnica Martina Dalić (HDZ) kritizirala je upletanje u ugovorni odnos klijenta i banke i jačanje “duha etatizacije”, vjere u svemoć administrativnih rješenja, a Dragan Kovačević (HNS), diskriminaciju dužnika u eurima.

>> Banke na udaru - one su prekomjerno granatirana manjina

Posljedice

Teže do kredita: Vjerojatno će doći do bitnije promjene kreditne politike, banke će se nizom klauzula pokušati zaštititi

Povlačenje investitora: Bankarski kapital mogao bi se početi povlačiti iz Hrvatske, kao što je otišao s područja Balkana zbog visokog rizika

Igor Tepšić: Dio spornih točaka ZPK-a

1. Zabrana novih naknada na kredite u otplati već u ZOKI-ju

Besmisleno je uvoditi zabranu jer je već propisana. Usto, cijene usluga u podlozi naknada od tržišne postaju administrativna kategorija jer mnoge stavke određuje Vlada

2. Najviša ugovorna kamata različita za banke i ostaje subjekte

Najveća ugovorna kamata nije na jednak način definirana za banke i druge poslovne subjekte koji odobravaju kredite, što ih stavlja u neravnopravnu poziciju

3. Retroaktivno djelovanje na kamatu kredita u švicarcima

U izvanrednim okolnostima moguće je tražiti raskid ugovora, no to je pitanje suda, a ne zakonodavca. Nalažu se izmjene kod aprecijacije, ali ne i deprecijacije, što diskriminira

4. Nastupit će enormne razlike u kamatama na kredite u CHF

Razlika u kamatama za kredite u CHF-u bit će goleme. S obzirom na vrijeme podizanja kredita, postojat će više od 300 različitih kamata, u rasponu od 1 do 5 posto

Izvor: Večernji.hr

Objavljeno: 28.10.2013.
Pogleda: 4189
Tagovi: financijske institucije