Hrvati štede 58 eura mjesečno, a Austrijanci čak 181 euro

 

Primarni razlog štednje je stvaranje financijskog zaleđa u slučaju izvanrednih situacija, slijedi želja za stvaranjem zaliha za ‘stare dane’ a potom veća kupnja ili renoviranje.

Više od dvije trećine građana Hrvatske štedi i pri tom mjesečno izdvaja u prosjeku 432 kune. Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe austrijske Erste grupe.

“Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune”, stoji u priopćenju Erste banke.

Muškarci skloni klasičnoj štednji

Da je štednja važna misli 78 posto ispitanih građana i to neovisno o njihovoj dobi. Samo njih tri posto uopće ne vidi važnost štednje. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih gotovo 40 posto, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja.

“Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja”, stoji u priopćenju.

U sličnom istraživanju, koje je nedavno provela Hrvatska poštanska banka o financijskim planovima klijenata u kojemu je sudjelovalo 1200 ispitanika, stoji kako većina mladih klijenata već štedi u bankama ili planiraju ugovoriti neki oblik štednje, a od ukupnog broja klijenata mlađih od 30 godina svaki treći redovito štedi, a 50 posto njih odgovara da razmišlja o štednji.

“Na pitanje o planiranim rokovima štednje u bankama ispitanici su dali blagu prednost kratkoročnoj štednji. Visoke ocjene idu otvorenoj i stambenoj štednji za koje su posebno zainteresirane žene. Važnost stambene štednje u postojećem ili nekom sličnom modelu spomenulo je trostruko više žena nego muškaraca”, stoji u istraživanju HPB-a.

Ersteova analiza pokazuje da kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija.

“Nakon toga slijede stvaranje zaliha za ‘stare dane’ te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si ‘kasnije mogao nešto priuštiti’, a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi ‘bez posebnog razloga’”, objašnjava se u priopćenju.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30 posto ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43 posto otprilike isto, dok je 27 posto ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje.

“Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 50 posto smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični te ih je samo 20 posto odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više”, stoji u analizi. I

stiče se da je zanimljivo potcrtati kako, neovisno o dobi i spolu, čak 42 posto ispitanika ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68 posto, nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka.

Snažan rast dječje štednje

Prosječnih 58 eura, koliko se mjesečno štedi u Hrvatskoj, nalazi se na sredini tablice zemalja u kojima je provedeno istraživanje za Erste grupu. Naime, najmanje se u prosjeku štedi u Srbiji - ispitivanje je pokazalo da je riječ o 36 eura mjesečno.

Hrvati su bolji i od Rumunja koji u prosjeku mjesečno štede 40 eura, ali i od Mađara koji svakoga mjeseca uštede 49 eura. Bolji i štedljiviji od nas su Česi koji u prosjeku mjesečno uštede 81 euro, Slovaci sa 90 eura i Austrijanci sa čak 181 eura.

“Austrijanci štede dvostruko više od Slovaka. Međutim, s obzirom na to da je prosječni godišnji dohodak po kućanstvu u Austriji četiri puta viši neko dohodak u Slovačkoj, riječ je o izvanrednom rezultatu”, izjavio je Beter Bosek, član Uprave Erste bank Oesterreich. Šest od deset Mađara smatra, primjerice, da je vrlo važno stavljanje novca sa strane kao buduća financijska pomoć.

Inače, Erste banka i ove godine bilježi kontinuirani rast depozita građana, koji su do kraja rujna ove godine premašili 23,75 milijardi kuna. To predstavlja povećanje za 1,2 milijarde kuna, odnosno 5,4 posto, u odnosu na kraj prošle godine.Tada su depoziti građana u Ersteu iznosili 22,54 milijarde kuna.

“U skladu s time, prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatkse narodne banke s kraja kolovoza ove godine, banka i dalje u segmentu depozita stanovništva bilježi rast iznad rasta prosjeka bankarskog tržišta, kao što je to bio slučaj i u istom razdoblju prošle godine. Tako je banka povećala svoj tržišni udio u tom segmentu s 12,51 posto krajem 2012. na 12,74 posto do kraja kolovoza”, stoji u priopćenju te banke.

Jedan od oblika štednje koji je u toj banci ostvario snažan rast je dječja štednja. Ukupno stanje Medo Štedo dječje štednje na kraju rujna ove godine iznosilo je više od 164 milijuna kuna, što predstavlja porast od 21 posto u odnosu na kraj prošle godine.

“Istovremeno je broj štediša iznosio više od 21.700, što je gotovo 11 posto više u odnosu na kraj 2012. godine. Za razliku od ukupne valutne strukture depozita stanovništva gdje dominantno prevladavaju devizni depoziti s udjelom većim od 81 posto, od čega se gotovo 89 posto odnosi na štednju u eurima, od ukupnog volumena Medo Štedo dječje štednje više od polovice odnosi se na štednju u kunama“, stoji u priopćenju banke.

Ojašnjavaju da od deviznih depozita Medo Štedo dječje štednje, preko 97 posto čini štednja u eurima, a ostalo se odnosi na dolare.

“Prosječan rok Medo Štedo dječje štednje je 36 mjeseci, a najčešće se oročava na rok do 3 godine (60 mjeseci i jedan dan) gdje je i najveća stopa premije - 25 posto premije na obračunatu kamatu”, kažu u Erste banci.

Cilj ove specifične vrste štednje je, kažu, ukazati djeci u najranijoj dobi i njihovim roditeljima na važnost štednje te ih tako motivirati i potaknuti da nauče kvalitetno raspolagati novcem.

Poklon bon sve popularniji

“Jedna od prednosti takve štednje mogućnost je višekratnih uplata prema financijskim mogućnostima, s istim odabranim rokom dospijeća. Štednja se ugovara na ime djeteta, a minimalan rok oročenja je šest mjeseci i jedan dan. Pritom minimalni početni ulog iznosi 50 kuna ili protuvrijednost u drugoj valuti“, objašnjavaju u Ersteu.

Kamatna stopa na štednju u kunama iznosi 4,15 posto, dok na štednju u stranoj valuti ili kunama uz valutnu klauzulu ovisi o iznosu štednje i kreće se od 1,90 posto do 3,45 posto.

“Posebna pogodnost je ostvarivanje dodatne premije na obračunatu kamatu do 25 posto, ovisno o roku oročenja. Ovisno o ostvarenim bodovima dobivaju se i posebni pokloni, a štednja se u obliku poklon bona može i darovati. Tako se, primjerice, u prvih devet mjeseci ove godine gotovo 400 klijenata odlučio za kupnju poklon bona, što predstavlja porast od 17 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine”, zaključuju u Ersteu.

Izvor: Poslovni dnevnik

Objavljeno: 1.11.2013.
Pogleda: 5008
Tagovi: štednja