Pojam
Blagajnički zapisi

Blagajnički zapisi su vrlo učinkoviti oblik mobiliziranja novčanih sredstava. U tržišno nedovoljno razvijenim gospodarstvima, bez razvijenog tržišta vrijednosnih papira, poslovi u svezi izdavanja i upisa blagajničkih zapisa su vrlo učinkovit instrument monetarno-kreditne politike, ali i pasivni bankarski posao (za poslovne banke).
Blagajnički zapisi se izdaju na okrugle svote. Mogu biti denominirani u domaćoj ili u stranoj valuti. Kupac (upisnik) blagajničkih zapisa se odlučuje o visini upisane svote prilikom upisa.Središnja banka kao izdavalac blagajničkih zapisa, se obvezuje upisniku takvoga vrijednosnog papira isplatiti u određenom roku upisani iznos na koji glasi blagajnički zapis uvećano za ugovorenu kamatu. Blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke denominirani su u iznosima od 100.000 kuna s rokom dospijeća 35, 91 ili 182 dana. Od travnja 1999. Hrvatska narodna banka izdaje i blagajničke zapise denominirane u njemačkim markama i američkim dolarima s rokovima dospijeća 63, 91, 182 i 364 dana.

Blagajnički zapis (engl. treasury bill, njem. Schatzwechsel, Schatzshein), kratkoročni utrživi vrijednosni papiri s rokom dospijeća do jedne godine. Izdaju ga državni trezori (ministarstva financija), državne agencije ili centralne banke. U Hrvatskoj blagajničke zapise emitiraju Narodna banka Hrvatske, poslovne banke, a mogu ih izdavati i društveno-političke zajednice i nebankovne financijske organizacije. Dužnički je instrument za održavanje likvidnosti. Smatra se "ne rizičnim" instrumentom, a sigurnost i umjereni prihod glavne su mu karakteristike. Prodaje se uz diskont (popust) tako da mu je cijena pri prodaji niža od nominalne, a o dospijeću isplaćuje se nominalna vrijednost upisana u zapisu. Rijetko se prodaje s kamatnim kuponom, tj. uz prihod kroz vrijeme. Uobičajeno mu je dospijeće 91 dan, 182 dana. Blagajnički zapisi američke vlade prodaju se otprilike jednom mjesečno i s rokom od 52 tjedna. Nominalna vrijednost obično mu je viša nego kad su posrijedi obveznice. Blagajnički zapis temeljni je vrijednosni papir kojim središnje banke provode tzv. politiku otvorenog tržišta regulirajući količinu novca u optjecaju, a kamatna stopa na blagajničke zapise orijentacijska je kamatna stopa pri ugovaranju drugih vrsta kredita ili pri emisiji dužničkih vrijednosnica. U nas blagajnički zapis mora sadržavati oznaku da je blagajnički zapis, tvrtku izdavatelja, tvrtku upisnika ili oznaku da je na donosioca, iznos na koji glasi, visinu kamatne stope, rokove otplate glavnice i kamata, mjesto i datum izdanja, prava imaoca blagajničkog zapisa, potpise ovlaštenih osoba izdavaoca i odgovarajuće serijske brojeve. Iznos na koji blagajnički zapis glasi određuje njegov izdavalac, kao i apoene u kojima se izdaje. Visinu kamatne stope po blagajničkom zapisu određuje izdavalac blagajničkog zapisa. Blagajničke zapise izdanja Narodne banke Hrvatske mogu upisivati banke, a one što ih izdaju ostali ovlašteni emitenti mogu upisivati poduzeća i druge pravne osobe, kao i građani. Alternativni nazivi: trezorski zapis, trezorska mjenica. 

Srb, Matić, Bankarstvo

Sanja Andrijašević, Tatjana Račić Žlibar; Rječnik osiguranja