Zaoštrena konkurencija smanjuje kamatne marže

 

Kamatna marža pada drugo tromjesečje zaredom i prolazi kroz prag od 2,80 posto prema dolje.

Početkom rujna 2018. u Hrvatskoj i EU učvrstio se uzlazni dio poslovnog ciklusa nakon kratkotrajne slabosti potkraj prošle i početkom ove godine. Na domaćem tržištu privremena je slabost bila pojačana problemima u Agrokoru. Oni su, pored objektivnih, imali psihološke i političke učinke kroz negativne utjecaje na očekivanja poslovnih subjekata i potrošača. Usporavanje se stoga osjetilo na tržištu kredita. Međutim, u drugom tromjesečju 2018. novi je zamah opet bio vidljiv. O tome najbolje svjedoči kretanje dugoročnog prosjeka novoodobrenih kredita.

 

Slika pokazuje početak cikličkog oporavka koji prati izlazak iz krize od 2015., rupu koja se pojavila prošle godine, ali i izlazak iz nje koji upravo traje.

Očita je korelacija s realnim kretanjima. Komentatori su zabilježili međugodišnji rast BDP-a od 2,9 posto (drugo tromjesečje ove naspram drugog tromjesečja prošle godine), ali se propustilo zabilježiti da je trenutni tromjesečni rast – drugo tromjesečje naspram prvog nakon otklanjanja sezonskih utjecaja – bio znatno veći od toga. Stopa tako izmjerenoga rasta iznosila je 1,1 posto kvartal na kvartal ili više od 4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja jedno od najbržih povećanja BDP-a u EU u drugom kvartalu.

Ove podatke treba uzeti s rezervom zbog mogućih pogrešaka mjerenja pri otklanjanju sezonskih utjecaja u gospodarstvu koje je izrazito ovisno o sezonskim karakteristikama. Unatoč tome, nema prijepora oko stava da je rupa izbjegnuta, a oporavak ubrzan; to se jednim dijelom dogodilo u korelaciji s kreditnom aktivnošću banaka. Postavlja se pitanje što to znači za događaje unutar samog bankarskog sektora?

Kamatne stope u okviru intervala eurozone
Podaci koji su prikazani u ovom izdanju HUB Pregleda pokazuju da je nastavljen pad kamatnih stopa. Sve kamatne stope na kredite koje redovito pratimo kreću se u okviru intervala eurozone. Znači da su niže od prosječnih kamatnih stopa u zemlji članici eurozone s najvišim kamatnim stopama. To je najčešće neka od država Baltika, Slovačka ili Grčka.

Tako su sredinom ove godine profilirani odnosi među ključnim varijablama koji su tipični za uzlaznu fazu poslovnog i kreditnog ciklusa. Mogu se podvesti pod sljedeći odnos: rast kredita – pad kamatne marže – rast profitabilnosti.


 
Kamatna marža pada drugo tromjesečje zaredom i prolazi kroz prag od 2,80 posto prema dolje. Rezultat banaka u takvim uvjetima zavisi o tome hoće li rast poslovanja dovoljno brzo kompenzirati pad kamatne marže. U relativno ranim fazama kreditnog ciklusa volumeni novog posla ne mogu kompenzirati pad kamatne marže, ali profitabilnost raste jer se smanjuju troškovi rezervacija.

 

Druga slika pokazuje kako ispravci vrijednosti i rezervacije sve manje opterećuju neto rezultat prije rezerviranja. Nakon lokalnih vrhunaca u krizi koji su postizani 2009., 2014. i onog najvećeg u vrijeme konverzije švicarskog franka, 2015., te nakon prekida padajućeg trenda rezerviranja zbog krize u Agrokoru 2017., teret rezervacija se prvi put nakon devet godina vraća prema pred-kriznim razinama.

U tom svjetlu treba tumačiti i podatak o dostizanju povrata na kapital od 9,4 posto i povrata na aktivu od 1,4 posto – riječ je o posljedici normalizacije kvalitete aktive, a ne o posljedici izrazito dinamičnog tržišta. Spomenuti povrati se ne ističu osobitom visinom u međunarodnim usporedbama. Hrvatska je oko međunarodnog prosjeka kada je riječ o povratima na sredstva uložena u bankarstvo. To se jednim dijelom objašnjava veoma visokom kapitalizacijom hrvatskih banaka – stopa adekvatnosti kapitala i dalje prelazi 20 posto.

Nema ozbiljnijih pritisaka na rast troškova izvora sredstava
Za sada je sretna okolnost ta što nema ozbiljnijih pritisaka na rast troškova izvora sredstava. Ta činjenica olakšava tržišno natjecanje i smanjenje marže. Fiskalni suficit s jedne strane smanjuje pritisak na premiju rizika (spread), dok Europska središnja banka s druge strane ne žuri s povećanjem kamatnih stopa. Euribor je i dalje u negativnoj zoni. Zaostatak europskih za američkim kamatnim stopama sve je izraženiji.

Pritisak na smanjenje marži dolazi uglavnom s kreditne strane zbog zaoštrene konkurencije u uvjetima probuđene potražnje za kreditima. Dakle, u ovoj fazi kreditnog ciklusa zatvara se tek jedan krak škara marži.

Ako se ovaj ciklus nastavi, što bi svakako bilo dobro radi nastavka gospodarskog oporavka, i drugi bi se krak škara marži (troškovi izvora sredstava) mogao početi zatvarati. To bi se moglo početi događati sljedeće godine i ubrzati tempo smanjenja kamatne marže. Za takvu situaciju postoje samo dva odgovora, oba vezana sa smanjenjem troškova rizika.

Smanjenje troškova rizika
Prvo, nastavak fiskalne konsolidacije (suficit) djeluje kroz dva kanala: (a) sav višak likvidnosti ostaje usmjeren na kreditiranje privatnog sektora jer država ne uzima likvidnost – nema istiskivanja potražnje za kreditima iz privatnog sektora, i (b) nema unutarnjeg pritiska na rast premije rizika. Treba podsjetiti na još uvijek neostvareni cilj povratka Hrvatske u investicijski razred kreditnog rejtinga. To bi se moglo dogoditi u sretno vrijeme, potkraj ove ili početkom sljedeće godine i moglo bi amortizirati eventualne pritiske na rast marži.

Drugi odgovor koji može otvoriti dodatan prostor za bezbolno i dobrodošlo smanjenje kamatnih marži kroz smanjenje troškova rizika povezan je sa širim institucionalnim troškovima. Bolje institucije znače bolje zakonodavstvo i predvidljivije ponašanje kreatora politike i pravosuđa. Tiču se onoga što uobičajeno nazivamo investicijskom klimom i stvaranjem dobrog okvira za nove investicije. Hrvatska u tom dijelu ima velik rezervni prostor koji nije prvenstveno povezan s financijama i širenjem prostora za pad marži, već je dio šireg okvira poticanja prvenstveno privatnih ulaganja. U tom dijelu leže potencijali za produžetak ovog poslovnog ciklusa.

 

 

 

Izvor: www.tockanai.hr, 4.9.2018.

Objavljeno: 5.9.2018.
Pogleda: 228
Tagovi: financijske institucije, krediti