Uz mobitele, računala i kredite, uskoro ćete moći usporediti i cijene temeljne bankarske usluge

 

Primjena nove EU direktive jača online tržište, daje više prava korisnicima i jača konkurenciju bankama.

U idućih godinu dana u Hrvatskoj će se na jednak način na koji možete usporediti cijene mobitela, računala, igračaka, mode, proizvoda za dom i vrt, kredita i osiguranja, moći uspoređivati i cijene temeljne usluge koje pružaju banke: bankovnog računa. Četiri su portala u Hrvatskoj od usporedbe cijena različitih proizvoda već stvorili biznis vrijedan gotovo četiri milijuna kuna godišnje.

Sada se pripremaju za trenutak kad će Sabor osvježiti hrvatske zakone skladno Direktivi o osnovnom bankovnom računu (2014/92/EU) i natjerati banke da javno objave jednostavne, transparentne, jezično standardizirane, odnosno tipizirane cjenike. Sabor kasni s primjenom te europske regulative, koja je trebala biti usvojena do 18. rujna, a koja će, uz obvezu da banke moraju odvojiti uslugu osnovnog bankovnog računa od svojih drugih usluga, utrti put prema tome da građani banke mogu mijenjati jednako jednostavno kao što danas mogu zamijeniti mobilne operatere.

Niz prepreka
Šime Essert, suosnivać Nabava.neta, najstarijeg hrvatskog servisa za usporedbu cijena jedini je koji u startu ističe da bi usporedba usluga banaka bila vrlo zanimljivo područje, ali da je to u hrvatskim uvjetima poslovno previše opasno. "Problem je u 'nekonzistentnosti' usluga, odnosno svaka bankarska usluga je specifična i zahtjeva individualnu algoritamsku 'podršku' pa održavanje takvih podataka stvara veliku 'glad' za ljudskim radom što takav servis čini skupim. Zato su za tržišta veličine Hrvatske takvi projekti, po mojoj procjeni, vrlo rizični", kaže Essert. Darko Dujić, direktor tvrtke sMind, koja upravlja sa sajtom Jeftinije.hr, kaže da razmišljaju o ulasku u usporedbu cijena usluga. "Još uvijek postoje razlozi manje transparentnosti i prije svega nedorečenosti predstavljenih uvjeta na internetu što je osnova ove direktive, a to otežava jednostavne i efikasne usporedbe proizvoda u financijskom i osiguravajućem sektoru", kaže Dujić.

Banke bez obaveza
Ivona Mijatović Dautović, direktorica tvrtke TATA grupa, koja upravlja sa sajtom Moj Bankar, koji je jedan od dva sajta koji već sada uspoređuju ponudu tekućih računa po bankama kaže da im je najveći problem doći do točnih cjenika i saznati kad su se promijenili."Banke ne dostavljaju podatke o promjeni kamatnih stopa i uvjeta za svoje proizvode pa se mi trudimo ažurirati informacije na portalu što češće", kaže Mijatović Dautović. Dodaje da korisnici najčešće uspoređuju ponude nenamjenskih kredita, ali da olakšavaju građanima da lakše razumiju ukupan trošak svih bankarskih usluga. Marjeta Tomulić Vehovec, članica Uprave Komparea kaže da zasad ne nude tu uslugu. "Pratimo situaciju, posebno kako će se direktiva ugraditi u naše zakone", zaključuje Tomulić Vehovec.

Netransparentno

Muka i za najrevnije
Osnovni bankovni račun, kako ga definira nova direktiva, vrlo je sličan standardnom tekućem računu kakav danas nudi većina banaka u Hrvatskoj. Međutim, teško ih je usporediti čak i na dva sajta koja se oko toga jako trude: Moj-Bankar.hr i Novac.net. Prema spomenutim sajtovima naknade za vođenje tekućeg računa u bankama u Hrvatskoj kreću se od nule do 77 kuna mjesečno. Na nekima nema prekoračenja ili se ona spuštaju do 40 tisuća ili više kuna. Kamate na minus su 8,98 do 11%. No, za odgovore sadrži li ta usluga, sukladno direktivi, internetsko bankarstvo, platnu karticu i besplatno podizanje sredstava na bankomatu ili možda trajni nalog, skrivene troškove, to morate istražiti sami.

 

 

Izvor: www.poslovni.hr, 29.09.2016.
 

Objavljeno: 29.9.2016.
Pogleda: 448
Tagovi: financijske institucije, krediti