Ukupni krediti u travnju smanjeni za 15 milijardi kuna

 

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB-a), kunska protuvrijednost ukupnih kredita krajem travnja iznosila je 266,2 milijarde kuna, što je za 14,9 milijardi kuna ili 5,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita, koji s nekoliko sporadičnih prekida traje od studenog 2012. godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U travnju je također zabilježen i pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini i to ta 421 milijun kuna ili 0,2 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 8,2 milijarde kuna ili 3 posto.

Analitičari RBA napominju kako je razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom posljedica CHF konverzije tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji su u promatranom mjesecu zabilježili snažan godišnji pad kredita od preko 10 milijardi kuna ili 7,8 posto.

Na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već 10. mjesec zaredom, navode iz RBA.

Inače, krediti kućanstvima krajem travnja su iznosili 118 milijardi kuna, ostvarujući udio iznad 44 posto u ukupnim kreditima, au odnosu na ožujak niži su za 348 milijuna kuna ili 0,3 posto.

U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima su niži za 6,5 milijardi kuna ili 5,3 posto.

Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 88,7 milijardi kuna. Premda su u odnosu na ožujak zabilježili mjesečni rast od 743 milijuna kuna ili 0,8 posto, na godišnjoj razini su krediti poduzećima niži za 3,7 milijardi kuna ili 4 posto, potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012. godine.

U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima viši su za 1,4 milijarde kuna ili 1,6 posto.


U analizi se navodi kako treći mjesec zaredom krediti središnjoj državi bilježe pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (u travnju 1 posto, odnosno 2,3 posto). Krajem travnja iznosili su 50,7 milijardi kuna, što je 19 posto udjela u ukupnim kreditima.

Obzirom da se krajem promatranog mjeseca više od 68 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,5 posto, odnosno 5,7 posto), navode iz RBA.

'Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. U uvjetima padajućih tržišnih kamatnih stopa, potencijalni zajmoprimci očekuju još povoljnije uvjete kreditiranja u budućnosti pa se suzdržavaju od sklapanja novih ugovora čime se produžuje razdoblje snižene potražnje za kreditima.

S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu', zaključuju analitičari RBA.

 

Izvor: www.tportal.hr

Objavljeno: 7.6.2016.
Pogleda: 435
Tagovi: financijske institucije, krediti