Sberbank, Zaba i Splitska banka čekaju nove vlasnike

 

O razgovorima UCI-ja i SocGena izvjestila je talijanska ANSA, ovaj put u fokusu su razgovori o njihovu spajanju.

U Italiji se sljedećih mjesec dana s velikim zanimanjem očekuju dva događaja koja su više ili manje, posredno ili izravno, potencijalno zanimljiva i za nas. Prvi je referendum o ustavnim promjenama koje će uvelike odrediti reformski kapacitet i smjer, pa i sudbinu vlade Matea Renzija, a drugi je vezan uz vodeću financijsku grupaciju u Italiji, Unicredit, koji je iz hrvatske perspektive zanimljiv zbog činjenice da je vlasnik Zagrebačke banke.

Prvi čovjek UCI-ja Jean-Pierre Mustier 13. prosinca bi trebao predstaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja, uključujući i planove vezane uz milijarde eura dodatnoga kapitala koji je toj bankarskoj grupi nužan. Unicreditov tzv. Dan investitora mogao bi pružiti nove signale i u vezi s mogućim vlasničkim preslagivanjem u Zagrebačkoj banci. Unatrag nekoliko mjeseci krenule su spekulacije da bi u okviru prodajne ofenzive Unicredita u potrazi za svježim kapitalom i Zagrebačka banka mogla dobiti novoga vlasnika, a kao izgledan kandidat detektiran je francuski Societe Generale. O razgovorima UCI-ja i SocGena ovih je dana pisala i talijanska novinska agencija ANSA, a pozivajući se na nju i Reuters.

No, ovaj put u fokusu su navodni razgovori o njihovu spajanju. Na te napise dionicama obiju banaka cijena je porasla, iako dio međunarodnih financijaša smatra da su to ponajprije bili probni baloni. Da bi se koliko toliko približile tržišnom kapitalizacijom, a ona je u slučaju francuske banke trenutno oko 32 milijarde eura, odnosno daleko više nego UCI-jeva, treća velika  dokapitalizacija Unicredita gotovo bi posve istisnula "autohtone" dioničare, što bi vjerojatno bio i kraj ere nesrazmjerne političke moći koju su imali dosad, pa i kad nisu mogli financijski pratiti dokapitaalizacije. Plan povezivanja postojao je kod tih dviju banaka još 2008., ali je tada pao na različitim očekivanjima dioničara u pogledu omjera. No, u međuvremenu se dogodila financijska kriza praćena velikim regulatornim postroženjima, a Unicredit je pritom kao daleko ekspanzivnija banka zadobio i mnogo veće ožiljke koji se danas odražavaju u velikom manjku kapitala.

Među akterima financijskih tržišta glasine o povezivanju Socgena i UCI-ja ponovno su se razmahale nakon što je ljetos na čelo Unicredita imenovan Mustier, bivši šef investicijskog bankarstva upravo u SocGenu.  Iz obje banke su, posve očekivano i uobičajeno, zasad odbijaju komentirati tvrdnje o razgovorima o spajanju poručujući da su to "tržišne spekulacije". Pozivajući se na neimenovani izvor iz UniCredita, ali i investicijskog bankara iz druge banke, u Reutersu su ustvrdili da je dio menadžera te banke uvjeren u scenarij povezivanja s francuskom bankom. Isti izvor smatra da će Mustier, od kojeg se očekuje da će pokrenuti pitanje izdanja dionica u prvom tromjesečju iduće godine, najvjerojatnije ciljati na prikupljanje većeg iznosa nego što je banci potreban, i to upravo radi povećanja tržišne kapitalizacije, a u funkciji potencijalnog deala.

Hoće li to biti izvedivo i koliko su taj plan zagrijani investitori, tek će se vidjeti. Kako bilo, o tome bi moglo ovisiti i hoće li se Zabi tek posredno promijeniti vlasnici.  Ne bude li dovoljnog interesa za dokapitalizaciju UCI-ja, Zagrebačka banka će vjerojatno u zasebnu prodaju, što je na tragu donedavnih računica s kojima su paralelno išle tvrdnje da Francuzi vode razgovore o prepuštanju Splitske banke mađarskom OTP-u. Želi li vodeću banku, naime, morao bi se zbog regulatornih zahtjeva i pravila igre o koncentraciji riješiti Splitske. Dok bi planovi SocGena i UCI-ija uskoro trebali dobiti konkretnije obrise, na domaćem bankarskom tržištu čuju se i neslužbene tvrdnje da su vlasničke promjene na obzoru i u slučaju Sberbank.

Ta bi banka (nekadašnja Volksbank) novog vlasnika mogla dobiti posredno, a dio je ofenzive američkog fonda Apollo na bankarskom tržištu u regiji. Tvrdi se, naime, da je taj fond blizu dogovora o kupnji austrijske Sberbank pod kojom su objedinjene operacije te ruske banke u ovom dijelu Europe. Apollo je, podsjetimo, već kupio Novu kreditnu banku, s kojom je pak ovladao i slovenskom Poštanskom bankom (za koju se sprema pripajanje). Uz to, kupio je i slovensku podružnicu Raiffeisen banke, dok su pregovori o ovladavanju mrežom banaka pod okriljem Raiffeisen Internationala u hodu propali. Nekolicina američkih fondova poput Apolla (a među aktivnijima je i Advent) prilično su nemilosrdni igrači kad su posrijedi cijene pa financijaši koji poznaju njihov poslovni model kažu kako sve do zadnjeg trenutka ne treba biti siguran ni u zaključenje posla sa Sberbankom. A to je nakon američkih izbora zanimljivo i s aspekta geopolitičkih teorija.

 

Izvor: www.poslovni.hr

Objavljeno: 17.11.2016.
Pogleda: 798
Tagovi: financijske institucije